Prema dobivenim rezultatima, svjetski prosjek varanja na ispitima iznosi 67,8 posto, a u Hrvatskoj on iznosi visokih 80,9 posto kada je u pitanju varanje na ispitu te 87,3 posto kada govorimo o plagijarizmu.
O kolikom je odudaranju riječ, najbolje govori podatak da u SAD-u na ispitima vara 4,8 posto studenata, u Kanadi njih 6,4 posto, a u Švedskoj svega 1,1 posto studenata. Najčešći oblici akademskog nepoštenja studenata su kopiranje seminara drugih studenata ili članaka autora bez navođenja izvora, zamjena riječi ili parafraziranje kako bi se zaobišli detektori plagiranja, preslikavanje strukture drugog rada, korištenje ranijih radova, plaćanje za izradu cijelog rada, varanje na ispitima uživo ili na daljinu, lažno predstavljanje i sl.
Istraživanje je proveo dr. sc. Rudolf Kiralj, viši predavač na studiju sestrinstva Veleučilišta u Bjelovaru, koji upozorava da akademsko nepoštenje ima negativne posljedice za društvo i dovodi i do profesionalnog nepoštenja, korupcije, kriminala te zaostajanja u gospodarskom razvoju pa je tako u slabije razvijenim zemljama uočen i veći stupanj akademskog nepoštenja.
U sklopu konferencije održan je i okrugli stol na kojemu su donesene preporuke visokim učilištima za smanjenje varanja na fakultetima. Istaknuto je kako je potrebno jačati edukaciju i studenata i nastavnika o akademskom integritetu te smanjiti prostor studentu za plagiranje rada (npr. promijeniti vrstu rada i/ili osmisliti kreativne zadatke, uključiti studente u istraživanja i sudjelovanja na skupovima i sl., poticati razvoj vještine akademskog pisanja).
Treba smanjiti i mogućnost da nastavniku promakne plagiranje - provoditi stvarnu provjeru rada, smanjiti dužinu rada i usredotočiti se na kvalitetu, pratiti stadije nastanka rada, a ne samo krajnji rezultat.
