Prema usporedbi koju donosi, prosječna mirovina u Hrvatskoj ne uspijeva pokriti oko 40 posto procijenjenih životnih troškova starijih osoba koji uključuju stanovanje, prehranu, režije i ostale osnovne potrebe.
Istraživanje pod nazivom "Hoće li mirovine pokriti moj život u mirovini? Godišnji troškovi nasuprot državnim mirovinama u Europi" pokazuje da većina država ima problem nedostatnih mirovina.
Zadovoljni u samo četiri države
Kako troškovi značajno premašuju iznos mirovina, umirovljenici moraju tražiti dodatnu financijsku podršku, kroz ušteđevinu, obitelj ili dodatne izvore prihoda. Samo u četiri zemlje, Rumunjskoj, Češkoj, Poljskoj i Španjolskoj, umirovljenici mogu biti zadovoljni jer uspijevaju pokriti većinu svojih izdataka bez dodatnih prihoda, piše Jutarnji list.
No, ovu usporedbu prilično neobičnom čini zaključak da su rumunjski umirovljenici, gledano kroz odnos mirovine i troškova života, relativno najbogatiji u Europi. Mirovina im premašuje troškove za 21 posto. Iza takvog rezultata vjerojatno stoji činjenica da su troškovi života u toj zemlji znatno niži nego u većini drugih europskih zemalja, a državne mirovine dovoljno velike da pokriju nužne izdatke. Zato umirovljenici tamo, iako apsolutno ne primaju velike iznose, prema ovom pokazatelju "izgledaju" relativno bogato.
Suprotno tome, u zemljama poput Hrvatske, iako su apsolutne mirovine često više nego u Rumunjskoj, troškovi života su proporcionalno viši, pa mirovine pokrivaju manji dio stvarnih izdataka. Zbog toga hrvatski umirovljenici imaju jedan od najizraženijih mirovinskih ‘nerazmjera‘ u Europi. U skupini ‘nepovoljnih‘ nalaze se i slovenski umirovljenici kojima troškovi premašuju mirovinu za 39 posto. Ipak, posebno iznenađuje vrlo niski rang bogatih zemlja: u Luksemburgu, najbogatijoj zemlji EU po kriteriju BDP-a po stanovniku, troškovi su veći od prosječne mirovine za 34 posto, a u Njemačkoj za 33 posto.
Ako je prosječna mirovina u Hrvatskoj 40 posto manja od troškova, nameće se pitanje otkuda se onda financira prosječna potrošnja starijih. Pretpostavlja se da dio njih radi, da imaju neke druge izvore prihoda, poput prodaje nekretnina, smanjivanja štednje. Međutim, to si može priuštiti samo manjina.
Slabosti istraživanja
Za tumačenje ovih rezultata, ocjenjuju ekonomisti koje smo kontaktirali, ključno je pitanje kako se računaju prosječni troškovi života. Istraživanje navodi da su to "procijenjeni prosječni godišnji troškovi osoba starijih od 60 godina". Što pokazuje omjer prosječne mirovine i prosječne potrošnje osoba starijih od 60 godina? Mirovine primaju samo neki, a ne svi stariji od 60, a u potrošnju ulaze svi, primjećuje jedan ekonomist, ističući da bi bilo logičnije usporediti potrošnju umirovljeničke generacije s radno aktivnom ili njihove glavne izvore prihoda, primjerice mirovine u odnosu na plaće.
"Tada bismo vidjeli koliko umirovljenici zaostaju u standardu u odnosu na radno aktivnu populaciju. Što se ovako uspoređuje? Mirovina s potrošnjom unutar iste generacije. Razlika može biti zbog drugih izvora dohodaka, renti, smanjivanja štednje, sive ekonomije...", navodi.
Moguća slabost istraživanja je i u tome što se uspoređuje bruto mirovina sa stvarnom, neto potrošnjom. Ekonomisti smatraju da bi bilo primjerenije uspoređivati neto mirovinu i potrošnju. U Hrvatskoj se mirovine oporezuju manje nego u većini drugih zemalja, a umirovljenici ne plaćaju ni obvezno osnovno zdravstveno osiguranje. Kada bi se i to uzelo u obzir, Hrvatska bi vjerojatno i dalje stajala dosta loše, ali je moguće da bi na ljestvici preskočila koju zemlju.
