Jupiter "otvara potpuno nove mogućnosti - za obuku modela umjetne inteligencije ili za znanstvene simulacije", rekao je Merz.
Računalo, koje je četvrto najbrže na svijetu, naglašava ambiciju Njemačke da preuzme vodeću ulogu u današnjoj tehnološkoj revoluciji.
"Želimo da Njemačka postane nacija umjetne inteligencije", rekao je Merz. "Vrlo je moguće da ćemo jednog dana, gledajući unatrag, ovih 20 godina 21. stoljeća smatrati desetljećem umjetne inteligencije."
Trenutno se Sjedinjene Države i Kina natječu za buduće tržišne udjele. Europa i Njemačka, međutim, još uvijek imaju sve mogućnosti da ih sustignu - uključujući sveučilišta i startupove, rekao je Merz.
Jupiter radi na struju iz obnovljivih izvora i stoga je, prema dostupnim podacima, energetski najučinkovitije superračunalo na svijetu.
Upravo ga to čini jedinstvenim, rekla je Astrid Lambrecht, direktorica istraživačkog centra Jilich.
Jupiterova računalna jezgra, koju grade već dvije godine, sastoji se od oko 50 kontejnerskih modula na površini većoj od 2300 četvornih metara. Na njegove ploče stane sadržaj 450 milijardi knjiga.
"Jupiter je prvo računalo u Europi koje će moći obavljati više od bilijun računalnih operacija u sekundi", rekla je Lambrecht. "Vrlo je, vrlo brz."
Računalo je koštalo pola milijarde eura. Europska komisija snosi 250 milijuna eura, dok po 125 milijuna eura osiguravaju ministarstva znanosti savezne vlade i Sjeverne Rajne-Vestfalije.
Jupiter bi također trebao poboljšati klimatske i vremenske simulacije, kako bi se, između ostalog, poboljšalo predviđanje ekstremnih događaja poput obilnih kiša i jakih oluja.
Također bi se trebao koristiti za istraživanje proteina, stanica i ljudskog mozga - s ciljem bržeg razvoja novih terapija.
Fotografija: Rolf Vennenbernd/dpa
