Službeno usvojena 1992., kad je Ukrajina postala neovisna od Sovjetskog Saveza, zastava predstavlja ponos zemlje kao europske žitnice i predstavlja beskrajna polja pšenice ispod plavog neba. U prvim danima ruske otvorene invazije na Ukrajinu, te su boje bile izložene na nekim od najpoznatijih europskih znamenitosti, od Eiffelova tornja do Brandenburških vrata.
Zastava se od tada proširila do svakog kutka kontinenta i dalje, u rukama prosvjednika, na službenim vladinim zgradama u Londonu i Washingtonu i na prozorima privatnih kuća i automobila.
U žuto-plavo u četvrtak su navečer osvijetljeni i Banski dvori.
Zastava simbolizira ne samo hrabar ukrajinski otpor u ratu koji je okončao desetljeća mira u Europi, nego je i brzo postala simbolom europskog jedinstva nasuprot najveće prijetnje sigurnosti kontinentu u ovom stoljeću.
To je tijekom posjeta Kijevu u siječnju istaknuo predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
„Na pobuni na Majdanu, 22 godine nakon proglašenja neovisnosti, vi Ukrajinci ste rekli: Mi smo Europljani”, rekao je Michel. „Zato sam danas došao u Ukrajinu reći vam: Svi smo mi Ukrajinci.”
Osim političkih simbola, Putinova invazija dovela je i do najveće izbjegličke krize u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
U roku od nekoliko tjedana europske vlade prihvatile su milijune Ukrajinaca, preskočivši administrativne procedure brzinom koja je mnoge iznenadila. Benedicte Simonart bila je među osnivačima nevladine organizacije BEforUkraine sa sjedištem u Bruxellesu. Na njezinom se logu nalaze belgijska i ukrajinska zastava. Bila je dirnuta izrazima solidarnosti tih prvih dana.„To je bilo nevjerojatno. Ljudi su nam stalno dolazili, jako su željeli pomoći. Osjećali smo se bliskima”, rekla je.
Rusi vole godišnjice
Kako se rat otegnuo, odlučnost Europljana ostala je stabilna na političkoj razini i u ispitivanjima javnog mnijenja. Pitanje je koliko će dugo to trajati ako se sukob nastavi.
„Europa je prije godinu dana pokazala snažno jedinstvo i potporu”, rekao je Erik Jones, direktor Centra Robert Schuman za napredne studije pri Europskom sveučilišnom institutu.
„Jako me zanima kako će se to dugoročno odraziti na način na koji Europljani doživljavaju sebe”, dodao je.
„Kako se približavamo prvoj godišnjici rata, mislim da je zaista važno postaviti pitanje: Imamo li kao zajednica istu snagu kao da pružamo potporu Ukrajini u sukobu koji bi mogao biti jako dug?” Barem za sada čini se da su Europa i Ukrajina bliže nego ikad. Ukrajinci, preko svojeg predsjednika Volodimira Zelenskija, ne skrivaju da žele ući u Europsku uniju – što prije, to bolje.
A moćan simbolizam zastave i dalje krasi europske gradove, što Ukrajinci koji sada žive u Europi pozdravljaju.
„Zastava je jako važna: to je simbol Ukrajine i moramo je i dalje izlagati kako bismo podsjetili ljude”, rekao je Artem Datsii. “Jer se i dalje ratuje.”
Datsii (21) je student na Sveučilištu u Ženevi kamo se preselio prije rata. Godinu dana nije vidio roditelje koji žive u Kijevu, ali se redovito čuju telefonom.
„Kod kuće svi se boje da će se nešto dogoditi 24.”, rekao je, govoreći o prvoj godišnjici ruske invazije u petak. „Rusi vole godišnjice.”
