U subotu ponovno kreće ribolov na srdelu i inćun, odnosno na sitnu plavu ribu koje je ove godine osjetno manje nego prethodnih. Isplovit će, nakon mjesec dana, plivarice, koje će pokušati smanjiti pad ulova u odnosu na prošlu godinu. Što se tiče koćarske ribe, nje ima dovoljno, ali je nema tko loviti zbog scrappinga, mjere Europske unije o rashodovanju ili prenamjeni ribarskih plovila, kojom je većina brodica uništena. Nema ni interesa za ribarska zanimanja, kao ni za taj posao.
Kristijan Zanki, predsjednik Uprave Sardine iz Postira, jedan je od boljih poznavatelja stanja u ribarstvu, pa i situacije s lovom na srdelu, koje je ulovljeno je, kako nam otkriva, oko 9000 tona manje nego prošle godine. Djelomično su, kaže, na takvu situaciju utjecale klimatske promjene i visoke temperature, ali i sve izraženija pojava predatorskih vrsta u Jadranskom moru, poput tune i dupina.
- Lov na srdelu i ostalu sitnu plavu ribu ponovno kreće u subotu, a očekujemo da će se situacija donekle popraviti do kraja godine. Uobičajeno se ulovi između 35 i 36 tisuća tona srdele i oko 13 tisuća tona inćuna. Preporuka je Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) da se iduće godine ulov sitne plave ribe smanji za 10 posto. Pad ulova srdele odrazio se u uzgoju tune koju se hrani i sitnom plavom ribom. Sada se ulovljena sitna plava riba sortira i maksimalno iskorištava, pa se za ishranu tune u kavezima plasiraju zanemarive količine. To, međutim, povećava uvoz hrane za uzgoj tune - pojašnjava Zanki za Jutarnji list.
Kad je riječ o plavoperajnoj tuni, Zanki ističe da se oporavila zahvaljujući planu Međunarodne komisije za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna (ICCAT). Prema informacijama kojima Zanki raspolaže, na idućoj konferenciji ICCAT-a čak se planiraju povećati kvote, i to za desetak posto. Kvote za hrvatske uzgajivače trenutno se kreću u rasponu od 1050 do 1100 tona.
Koćarske ribe, pak, nije bilo nikada više, barem prema riječima Ive Bartulovića, suvlasnika i direktora tvrtke Centaurus koja ima 15 ribarnica u sklopu Ribarnica Brač. Jedna od njih je u Beču, a ostale na potezu od Splita do Dubrovnika. Međutim, problem je što je više nema tko loviti.
- Trenutno je ribarska flota svedena na minimum, tako da će Hrvatska, ako uništimo još koji brod, ostati bez flote. U Hrvatskoj je zasad samo pet ozbiljnih ribarskih brodova, dužim od 32 metra, koji mogu nekoliko dana ribariti u ZERP-u, tri riječka i po jedan iz Vranjica i Splita. Ostalima to nije isplativo. Svedeni smo na minimum minimuma ribarske flote - objašnjava Ivo Bartulović, čiji Centaurus kontinuirano surađuje s 12 koćarica i otkupljuje sitnu plavu ribu od ribarskih zadruga.
Količine koćarske ribe, kako nam otkriva Bartulović, veće su nego ikad.
- Naravno da je ulov svake pojedine vrste sezonskog karaktera, ali sada smo svjedoci da je raže, za koju su tvrdili da će nestati, jako mnogo. Ulov je rekordan - ističe.
Za koćarice je lovostaj na snazi od 15. rujna do 15. listopada, a imaju i trajnu zabranu ribolova u Jabučkoj kotlini te godišnje mogu loviti samo mjesec dana u kanalima. Tu su i ostale zabrane, no Bartulović najveći problem hrvatskog ribarstva vidi u scrappingu.
- Statistika ulova koćarske ribe pokazuje pad u odnosu na prošlu godinu, a kako je samo ove godine uništeno 60 ribarskih brodova, iduće će taj pad biti još izraženiji. Za smiješnu naknadu izgubljeno je stoljetno pravo ribolova, a flota doslovno prepolovljena. To pravo, koje se mukotrpno stjecalo, nikada se više neće vratiti - govori Bartulović, razočaran ribarskim politikama.
Cijena ribe nije značajnije rasla dulje vrijeme, a to stvara probleme u poslovanju jer rastu troškovi. - Najveći razlog zbog kojeg cijena ribe ne raste jest kriza u Italiji i sve lošiji životni standard, a to traje gotovo otkad je euro zamijenio liru. Kupovna moć Talijana, koji su najveći potrošači ribe u svijetu, drastično se smanjila. Jedu je pet dana tjedno, a ima ih 60 milijuna. Njihova je ribarska flota stotinu puta veća od naše - tumači Bartulović, koji kao jedino rješenje za Hrvatsku vidi da naše stanovništvo počne više jesti ribu, koja je najzdravija namirnica.
- Posebno je zdrava jadranska riba, a osim ulovljene divlje ribe, imamo i najbolju uzgojenu ribu. Jadran je pun divlje tune, a imamo i odlične uzgajivače tune i bijele ribe. Isto tako, domaći restorani trebaju nuditi domaću ribu jer je ona naša najveća prednost u gastronomiji - smatra Bartulović.
