Osobe s plućnim bolestima među najugroženijima su klimatskim promjenama, rekla je skupina stručnjaka za respiratorne bolesti i pozvala na žurno djelovanje kako bi se zaustavile klimatske promjene i smanjilo onečišćenje zraka.
Utjecaj klimatskih promjena na planet i ljudsko zdravlje sada je "nepovratan" a to dvoje je međusobno povezano, rekli su autori.
Procjenjuje se da je zbog onečišćenja zraka 2019. umrlo 6,7 milijuna ljudi u svijetu i 373 000 u Europi, pri čemu staklenički plinovi i onečišćenje zraka imaju mnogo istih izvora.
U uvodniku časopisa European Respiratory Journalu, autori su zatražili da EU, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), smanji sigurnu granicu za onečišćenje zraka .
"Klimatske promjene utječu na svačije zdravlje, ali vjerojatno su respiratorni bolesnici među najranjivijima", rekla je profesorica Zorana Jovanović Andersen sa Sveučilišta u Kopenhagenu i autorica izvješća.
"To su ljudi koji već imaju poteškoće s disanjem i daleko su osjetljiviji na našu promjenjivu klimu. Njihovi simptomi će se pogoršati, a za neke će to biti kobno".
Djeca su više pogođena klimatskim promjenama i onečišćenjem zraka jer su im pluća još u razvoju, dišu brže i udišu dva do tri puta više zraka od odraslih dok više vremena provode vani.
Izloženost onečišćenju zraka u ranoj dobi života može povećati vjerojatnost da ljudi kasnije razviju kronične plućne bolesti, poput kronične opstruktivne bolesti pluća, kažu autori.
Smanjenje emisije stakleničkih plinova i zaustavljanje daljnjeg zagrijavanja planeta dovelo bi do "znatnih i izravnih koristi", napisali su autori, budući da bi se zdravlje ljudi brzo poboljšalo kako zrak postaje čišći.
U nedavnim izvješćima WHO-a stoji da bi smanjenje emisija rezultiralo boljom kvalitetom zraka, stoga bi reguliranje onečišćenja zraka trebalo biti "u središtu" svake klimatske strategije, napisali su autori.
