Kraljevski pingvin (Aptenodytes patagonicus) vratio se u more u ponedjeljak, 7. travnja, nakon što je završio više od šest mjeseci rehabilitacije u Zakladi Mundo Marino. Primjerak su 23. kolovoza 2024. na plaži u Pinamaru pronašli članovi Ekološke zaklade Pinamar, koji su obavijestili spasilačke timove nakon što su primijetili ne samo da životinja ima vidljive rane, već i da je riječ o rijetkoj vrsti u tom području obale Buenos Airesa.
- Kad se pingvin pojavi na plaži, prvo procjenjujemo mitari li se, što je potpuno prirodno. Tijekom tog razdoblja životinje ostaju izvan vode dok ne završe zamjenu perja. Međutim, ovaj primjerak privukao je našu pažnju zbog doba godine u kojem se pojavio. Po našem iskustvu, mitarenje kod ove vrste obično počinje pred kraj godine“, objasnio je Sergio Rodríguez Heredia, biolog i voditelj Centra za spašavanje Zaklade Mundo Marino.
Imao više ozljeda
Osim neobičnog konteksta, životinja je imala više ozljeda. Imao je dvije ili tri duboke rane na leđima, vjerojatno uzrokovane ugrizima psa, te druge ozljede u pazuhu i trbuhu, nepoznatog porijekla, ali jednako ozbiljne.
- Ovakvi slučajevi zahtijevaju intervenciju, ne samo zbog kliničkih potreba životinje, već i zato što je proces linjanja zahtijevao izolaciju i mir, uvjete koje je teško pronaći na prepunim plažama s velikom prisutnošću ljudi i kućnih ljubimaca“, dodao je Heredia.
Primjerak je prebačen u centar za spašavanje Zaklade, gdje je postavljen ograđeni prostor posebno prilagođen toplinskim potrebama njegove vrste. „Iako nije antarktički pingvin, kraljevski pingvin nastanjuje subantarktička područja, gdje su temperature hladne tijekom cijele godine. Zato smo stvorili pasivno hlađeni prostor: svakodnevno smo koristili ledene blokove i ventilatore koji su generirali svježe zračne struje kako bismo održali stabilno okruženje pogodno za njegov oporavak“, objasnili su nadležni stručnjaci.
Za razliku od kraljevskog pingvina, postoje i druge vrste pingvina kojima nije potrebna posebna termička obrada tijekom boravka u Centru za spašavanje. Na primjer, magelanov pingvin (Spheniscus magellanicus), vrsta koja se najčešće nalazi na obalama Buenos Airesa, nastanjuje umjerena područja s aridnom ili poluaridnom klimom i obalna područja s toplijim temperaturama od onih koje preferiraju subantarktičke ili antarktičke vrste. Zapravo, jedna od karakteristika Magellanovog pingvina je da tijekom zime migrira u potrazi za toplim vodama i može čak dosegnuti obale Brazila.
Oporavak kraljevskog pingvina bio je dugotrajan jer su ozljede utjecale na mrežu perja koja funkcionira kao prirodna toplinska barijera. „Iako su ozljede zacijelile, zahvaćena područja ostala su bez perja, što je spriječilo životinju da sačuva toplinu u vodenim okruženjima. Tek kada se paperje počelo regenerirati i perje potpuno prekrilo ta područja, mogli smo razmotriti puštanje životinje iz bolnice i naknadni povratak u more“, objasnila je Juana Caferri, veterinarka u Zakladi Mundo Marino.
O kraljevskom pingvinu (Aptenodytes patagonicus)
Kraljevski pingvin je druga najveća vrsta pingvina, a nadmašuje ga samo carski pingvin. Iako je njegovo glavno stanište subantarktički otoci na južnoj hemisferi, poput Južne Georgije, Falklandskih otoka i južnog vrha Južne Amerike, povremeno se može pojaviti i na sjevernijim geografskim širinama, poput obale Buenos Airesa, što njegovu prisutnost u tom području čini rijetkom i posebno zanimljivom.
Prilagođen je hladnim temperaturama, s idealnim temperaturnim rasponom između 0 i 10°C, a gusto perje omogućuje mu održavanje stabilne tjelesne temperature čak i u ledenim vodama. Ova prilagodba također podrazumijeva visoku ranjivost kada je perje prekinuto ozljedom ili bolešću.
Hrani se uglavnom ribom, lignjama i drugim morskim organizmima, a karakterizira ga inkubacija jaja na nogama, prekrivajući ih naborom kože na trbuhu, za razliku od drugih vrsta koje se gnijezde u jazbinama.
