Trenutno je na snazi odštetni cjenik po kojem se, primjerice, za usmrćenu ovcu dobije 79,63 eura, a za janje 92,91 eura, ako su poduzete propisane mjere čuvanja, a šteta je prijavljena u roku 24 sata.
Iz državnog proračuna je za naknadu šteta od vukova u 2019. isplaćeno 301.574 eura, u 2020. godini 329.190 eura, u 2021. godini 387.000 eura, a lani 407.731 euro.
Ukupno je u razdoblju od 2017. do 2022. prijavljeno 9738 slučajeva šteta od vukova.
U Ministarstvu kažu kako je broj prijava šteta od vukova u blagom porastu, ali upozoravaju da se kod dijela šteta prijavljenih pod sumnjom da je počinitelj vuk očevidom utvrdi da su to štete od psa ili čaglja.
Tako je nedavno napad na 45 ovaca u Krnjaku pripisan vuku, ali se utvrdilo da su počinitelji najvjerojatnije psi jer su ovce izgrižene po stražnjem dijelu tijela, što nije tipično za vuka.
Najviše prijavljenih šteta od vukova na području Dalmacije
Vuk je vršni predator koji doprinosi ravnoteži u ekosustavu, ali i oportunistička vrsta koja će birati za hranu ono što je lakše dostupno, posebno domaće životinje kao što su ovce i koze, no i krupniju stoku, posebice onu koju se ne čuva.
Slobodno lutajuća stoka i ilegalna odlagališta otpada, uključujući i klaonički, dodatno privlače mesojede, a osim povećanog opsega šteta, to utječe i na povećanje broja viđenja predatora u blizini naselja.
Najviše prijavljenih šteta od vukova je na području Dalmacije, najviše u Splitsko-dalmatinskoj, a zatim u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Štete su zabilježene i u Lici i Gorskom kotaru, ali u znatno manjem broju jer tamo ima puno više divljači.
Vuk je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama.
Još krajem 19. stoljeća vuk je bio rasprostranjen na cijelom području Hrvatske, a veličina populacije procijenjena je na 1000 jedinki. Početkom 1990-tih rasprostranjenost se smanjila na Gorski kotar, Liku i Dalmaciju dok je procijenjena populacija spala na 50 jedinki.
Zbog opasnosti od izumiranja vukovi su 1995. zaštićeni zakonom, od tada njihov broj konstantno varira te je od 2013. do 2018. procijenjen prosjek od 50 čopora.
Hrvatska je dužna svakih šest godina izvješćivati Europsku komisiju o stanju očuvanosti strogo zaštićenih vrsta, među njima i vuka. Izvješće za vuka od 2013. do 2018. ukazuje na nepovoljno stanje očuvanosti u sve tri biogeografske regije Hrvatske.
