Trumpov Projekt strateških zaliha nastoji osigurati pristup Sjedinjenih Država rijetkim zemnim metalima koji su ključni za napredne tehnologije i čistu energiju. Europska unija želi ući u savez za osiguravanje minerala s Washingtonom, ali ostaje pitanje mogu li uistinu izaći na kraj s golemom prednošću Kine u toj eksploataciji.
Ovog tjedna su se i u Sjedinjenim Državama i u Europskoj uniji zaredale najave velikih promjena obzirom na kineski utjecaj na rijetke zemne metale, temeljne sastojke tehnologije nove generacije.
Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je predstavio Project Vault, plan za izgradnju američkih strateških zaliha ključnih minerala, povećanje domaćih kapaciteta za preradu rijetkih zemnih metala i osiguravanje dugoročnih ugovora o opskrbi s proizvođačima.
Isto tako, EU je već u utorak objavila planove za dogovor o rijetkim zemnim metalima s Washingtonom kako bi ojačala vlastitu neovisnost od uvoza iz Kine.
U međuvremenu se američki potpredsjednik J.D. Vance u srijedu sastao s izaslanicima zemalja proizvođača ključnih minerala, nastojeći stvoriti protutežu njihovim sponama s Kinom.
Rijetki zemni metali i drugi ključni minerali poput litija, kobalta i bakra neophodni su za električna vozila, robotiku, umjetnu inteligenciju, obranu i obnovljivu energiju.
Što je Project Vault?
To je inicijativa Trumpove vlade za stvaranje zaliha više od 50 ključnih minerala, uključujući rijetke zemne metale koje američka vlada definira kao „kritične“.
„Godinama su američke tvrtke riskirale da ostanu bez ključnih minerala za vrijeme tržišnih poremećaja“, rekao je Trump na predstavljanju projekta u ponedjeljak u Bijeloj kući. „Danas pokrećemo ono što će biti poznato kao Project Vault kako bismo osigurali da američke tvrtke i radnici nikada ne budu pogođeni nedostatkom.“ Trump je dodao: „Pokazujemo da ovime obuhvaćamo sve ... Ne bavimo se samo određenim mineralima i rijetkim zemnim metalima. Bavimo se svime.“
Američke strateške zalihe ključnih minerala poduprte su kreditom od 10 milijardi dolara iz Američke izvozno‑uvozne banke (EXIM) i sa do dvije milijarde dolara privatnog kapitala.
Predsjednik i čelnik EXIM-a John Jovanovic rekao je za CNBC da projekt uspostavlja model javno‑privatnog partnerstva „koji je jedinstveno prikladan i predstavlja najbolje što Amerika može ponuditi“. U njemu sudjeluje i više od desetak američkih koncerna, uključujući General Motors, Stellantis, Boeing, GE Vernova i Google. Bloomberg je objavio da su tri kuće aktivne na svjetskom robnom tržištu potpisale ugovore o nabavi sirovina.
Dužnosnici tvrde da je inicijativa osmišljena kako bi podržala američku proizvodnju i smanjila rizik u opskrbi te da po potrebi zajamči pričuvu neophodnih sirovina za 60 dana.
Po sadašnjim cijenama, 12 milijardi dolara dovoljno je da se kupi sva količina ključnih minerala koja se izvan Kine potroši u jednoj godini.
Zašto upravo sad?
Projekt strateških zaliha je odgovor na praksu Kine koja već godinama te sirovine koristi i kao geopolitičko sredstvo pritiska, osobito tijekom prošlogodišnjeg sukoba oko carina s Washingtonom.
Kina trenutačno proizvodi oko dvije trećine svjetskih rijetkih zemnih metala i prerađuje gotovo 90 posto, čime apsolutno dominira na svjetskom tržištu. Peking je dva puta objavio kako će ograničiti izvoz rijetkih zemnih metala tijekom trgovinskih pregovora SAD-a i Kine, a zatim ublažio ograničenja kako su se napetosti smanjivale. To je pokazalo koliko brzo Kina može iskoristiti svoju dominaciju kao sredstvo pritiska.
Ta ograničenja odmah su izazvala nestašice i kašnjenja u proizvodnji američkih i europskih proizvođača, ubrzavajući pozive na diverzifikaciju nabave ključnih minerala.
Kineski čelnici već su prije koristili rijetke zemne metale kao polugu - primjerice 2010. kada je Peking naglo obustavio izvoz u Japan tijekom diplomatskog spora što je izazvalo šok u opskrbnim lancima i skok cijena.
Planirane američke zalihe minerala oblikovane su po uzoru na Nacionalne naftne rezerve, nastale nakon naftne krize 1970‑ih kada je arapski embargo izazvao četverostruko poskupljenje nafte i manjak goriva.
Nove zalihe rijetkih zemnih metala trebale bi zaštititi američke proizvođače od poremećaja u opskrbi i istodobno poduprijeti domaću proizvodnju.
Project Vault dio je šireg nastojanja Trumpove vlade ojačati američke opskrbne lance protiv geopolitičkog pritiska. Pentagon je tijekom protekle godine potrošio gotovo 5 milijardi dolara kako bi osigurao pristup tim mineralima.
Prošlog mjeseca dvostranačka skupina zastupnika predložila je novu agenciju s 2,5 milijarde dolara za poticanje proizvodnje rijetkih zemnih metala i drugih ključnih minerala.
Koju ulogu ima EU?
EU se suočava s mnogim teškoćama baš kao i SAD. Europa gotovo da nema domaće kapacitete za preradu rijetkih zemnih metala i izrazito ovisi o kineskim prerađivačima, na primjer za trajne magnete koji se koriste u vjetroturbinama, električnim vozilima i borbenim zrakoplovima.
EU-ov Akt o ključnim sirovinama postavlja neobvezujuće ciljeve za domaću eksploataciju, preradu i recikliranje, dok novo financiranje nastoji ubrzati projekte u Švedskoj, Finskoj i na Grenlandu kao dijelu Danske.
Te regije imaju neka od najperspektivnijih nalazišta rijetkih zemnih metala u EU-u - a Grenland nudi posebno značajan potencijal.
Nekoliko europskih tvrtki, među njima njemački Vacuumschmelze, proširuje proizvodnju trajnih magneta kako bi Europa dobila prvu ozbiljniju alternativu kineskoj ponudi.
Nakon što je Bruxelles ovoga tjedna predložio savez sa SAD-om za rijetke zemne metale, američki Ured trgovinskog predstavnika potvrdio je u srijedu da će surađivati s EU-om i Japanom na „ublažavanju ranjivosti u opskrbnim lancima“.
U zajedničkoj izjavi se navodi da partneri „poduzimaju značajne korake prema jačanju svoje ekonomske i nacionalne sigurnosti“ povećanjem otpornosti sektora ključnih minerala.
Što SAD nudi partnerima?
Predstavnici 55 zemalja, uključujući članice EU-a i Japan, okupili su se u State Departmentu u Washingtonu u srijedu na summitu o ključnim mineralima.
Vance im je rekao da SAD želi pomoći u stvaranju „trgovačkog bloka“ rijetkih zemnih metala među saveznicima i partnerima koji jamči američki pristup i povećava proizvodnju u cijeloj zoni.
Među sudionicima su bile i velike ili nove proizvođačke zemlje poput Australije, Indije i Tajlanda, uz potrošače i prerađivače rijetkih zemnih metala poput Južne Koreje, Njemačke i Kanade.
Prisutne su bile i neke afričke zemlje uključujući Demokratsku Republiku Kongo, koje se smatra ključnim partnerima u opskrbi i drugih minerala.
Predloženi trgovački blok određivao bi minimalne cijene za ključne minerale kako bi se spriječilo da Kina iznenada poveća izvoz i obori cijene te tako potkopava ponudu drugih zemalja. Project Vault, savez SAD‑a, EU‑a i Japana te planirani trgovački blok zemalja s ključnim mineralima, smatra se mjerom koja bi trebala pomoći kratkoročnoj zaštiti i dugoročnoj diverzifikaciji od Kine.
No mnogi analitičari vjeruju da će trebati pet do deset godina kontinuiranog ulaganja kako bi se stvorila ozbiljna konkurencija vodećem svjetskom proizvođaču i da bi moglo doći do prezasićenja tržišta ako zemlje slijede američki primjer i krenu u stvaranje vlastitih dugoročnih zaliha.
