Čelnici muzeja kritizirali su nedavne napade ekoloških aktivista na umjetnine kao "kontraproduktivne" i opasne činove vandalizma.
Dok neki od velikih francuskih i britanskih muzeja s kojima je razgovarao AFP, uključujući Louvre, Nacionalnu galeriju i Tate u Londonu, ne iznose stavove, drugi pozivaju na jače mjere zaštite.
- Umjetnost je bespomoćna i oštro osuđujemo pokušaj njezinog oštećenja iz bilo kojeg razloga, stoji u priopćenju muzeja Mauritshuis u Den Haagu. Upravo je u Mauritshuisu ovog tjedna meta klimatskih aktivista bilo remek-djelo Johannesa Vermeera "Djevojka s bisernom naušnicom". Dvoje aktivista zalijepilo se za sliku i susjedni zid, dok je treći bacio gustu crvenu tvar na umjetninu koja je bila zaštićena staklom pa je neoštećena.
Građani su je mogli ponovno vidjeti od petka.
Aktivisti su nosili majice s natpisom "Just Stop Oil" (Samo zaustavite naftu).
- Kako se osjećate? Ova slika je zaštićena staklom, ali budućnost naše djece nije zaštićena, kazao je jedan od njih. Prethodno su aktivisti bacili juhu od rajčice na "Suncokrete" nizozemskog slikara Vincenta van Gogha u londonskoj Nacionalnoj galeriji, dok su u Muzeju Barberini u njemačkom Potsdamu aktivisti pacili pire krumpir na sliku Claudea Moneta.
Bernard Blistene, počasni predsjednik pariškog Centra Pompidou, rekao je da su svi upravitelji muzeja već dugo vremena poduzimali mjere opreza protiv vandalizma.
- Trebamo li učiniti više? Nesumnjivo, kazao je.
Zabrana torbi?
Ortrud Westheider, ravnateljica muzeja Barberini, rekla je da su nedavni napadi pokazali da "međunarodni sigurnosni standardi za zaštitu umjetničkih djela u slučaju napada aktivista nisu dostatni".
Eko-militanti iz skupine Last Generation gađali su pire krumpirom Monetove "Stogove stijena" u muzeju.
Grupa je kasnije objavila video na društvenim mrežama uz opis: "Ako je potrebna slika s pire krumpirom ili juhom od rajčice na njoj da bi se društvo sjetilo da nas smjer s fosilnim gorivima sve ubija onda ćemo baciti pire krumpir na sliku". Muzej je rekao da je slika zaštićena staklom i da nije pretrpjela oštećenja.
Dva ekološka aktivista su 14. listopada pogodila Van Goghovo svjetski poznato djelo juhom od rajčice u Londonu.
Galerija je rekla da su prosvjednici uzrokovali "manju štetu" na okviru, ali je slika "neoštećena".
Remigiusz Plath, sigurnosni stručnjak njemačkog muzejskog udruženja DMB i Zaklade Hasso Plattner, rekao je da niz napada na umjetnost predstavlja "očigledno neku vrstu procesa eskalacije".
- Postoje različiti načini reagiranja i naravno da svi muzeji moraju razmišljati o proširenim sigurnosnim mjerama - mjerama koje su prije bile vrlo neuobičajene za muzeje u Njemačkoj i Europi, a koje su možda bile poznate samo u SAD-u, rekao je. Takve mjere mogle bi uključivati potpunu zabranu torbi i jakni kao i sigurnosne pretrage.
- Ekološka katastrofa i klimatska kriza također su nam važni, ali nemamo apsolutno nikakvu toleranciju prema vandalizmu, dodao je.
Muzej Prado u glavnom gradu Španjolske priopćio je da je "u pripravnosti".
U Muzeju kraljice Sofije u Madridu, stručnjak za konzervaciju Jorge Garcia Gomez-Tejedo rekao je ovaj tjedan za španjolske medije da su samo najosjetljivija djela izložena sa zaštitnim staklom.
Adam Weinberg iz Muzeja američke umjetnosti Whitney u New Yorku doveo je u pitanje pristup aktivista.
- Ljudi se postavljaju na pozornicu kako bi skrenuli pozornost na nešto, ali morate se zapitati mijenja li to stvarno nešto? rekao je na raspravi u srijedu u Kataru, prenosi ARTNews.
Tristram Hunt iz londonskog Muzeja Viktorije i Alberta izrazio je zabrinutost zbog "nihilističkog diskursa prosvjednika da nema mjesta za umjetnost u vrijeme krize".
- Ne slažem se s time, kazao je.
Francuska ministrica kulture Rima Abdul Malak pozvala je "sve nacionalne muzeje da udvostruče svoj oprez".
- Kako obrana klime može dovesti do želje da se uništi umjetničko djelo? To je apsolutno apsurdno, rekla je za dnevnik Le Parisien. U svibnju je na Mona Lisu Leonarda da Vincija u pariškom Louvreu bačena pita, ali ju je zaštitio snažni stakleni pokrov. Napadač je rekao kako je to napravio zbog umjetnika koji nisu dovoljno fokusirani na "planet". Za Didiera Ryknera, osnivača internetskog francuskog časopisa La Tribune de l'art, takva su djela "kontraproduktivna" i "što im se više pridaje vidljivost, to će se češće ponavljati".
Ali "postajući uobičajena, nedvojbeno gube na snazi", ustvrdio je.
