“Koji grad u Hrvatskoj ima javni prijevoz gdje karta košta 4 kune? Niske cijene dječjih vritća? To se sve financira od prihoda u proračunu. Da bi ostale te cijene, mora ostati to isto porezno opterećenje”, rekao je Tomašević na redovitoj konferenciji za medije.
Time se osvrnuo na jučerašnju najavu predsjednika Vlade Andreja Plenovića, koji je najavio da će se poreznom reformom, koja će se detaljnije predstaviti sljedeći tjedan, ukinuti prirez jedinicama lokalne samouprave, a koje će onda dodatnom stopom poreza na dohodak moći regulirati porezno opterećenje građana.
Tomašević smatra da u Zagrebu nema mjesta za dodatno porezno rasterećenje, no nije želio otkriti o kojoj se dodatnoj stopi poreza na dohodak razmišlja, istaknuvši da treba pričekati detaljnu prezentaciju porezne reforme.
Međutim, izrazio je zabrinutost kako će to rješenje utjecati na velike gradove, s obzirom da bi u njihovoj okolici moglo doći do spuštanja poreznih opterećenja, pa će se gradovi time nadmetati kako bi privukli sve veći broj građana.
“Primjerice, Zagreb s milijardu kuna subvencionira javni prijevoz u Zagrebu, ne samo za građane Zagreba, nego i za građane svih okolnih gradova”, rekao je Tomašević dodavši da bi, u tom slučaju, Zagrepčani mogli zaključiti kako im se ne isplati drugima subvencionirati javne usluge.
Poručio je i da je Zagreb u specifičnoj situaciji, jer do 2024. godine treba ostvariti proračunski višak kako bi pokrio nelegalni minus u gradskom proračunu koji je naslijedila ova gradska vlast, i zbog kojega kasne plaćanja gradskim ustanovama.
Zagrebački gradonačelnik osvrnuo se i na stanje s potrošnjom sredstava iz Fonda solidarnosti, koja se moraju potrošiti do 30. lipnja.
Naglasio je da će grad, zajedno sa svim svojim javnim ustanovama, uspjeti povući 180 milijuna eura, čime će dati doista veliki doprinos da se izvuče sav alocirani novac za zagrebački potres.
Podsjetio je da je tim sredstvima dovršena konstrukcijska obnova ukupno šest osnovnih škola u gradu - koje i dalje ostaju jedine postpotresno cjelovito obnovljene zgrade u Zagrebu, a nastavlja se obnova još 4 srednje škole.
“Sveukupno je riječ o obnovi 200-tinjak objekata, uz škole, tu su kulturne i zdravstvene ustanove, mostovi”, istaknuo je Tomašević dodavši da je zadovoljan dijelom posla koji se odnosi na obnovu zgrada javne namjene u Zagrebu.
Policija istražuje kako je došlo do pucanja cjevovoda u HEP-u
Tomašević se osvrnuo i na slučaj puknuća magistralnog cjevovoda u HEP-u, proteklog vikenda, zbog kojega je potopljen dio pogona HEP-ove Toplane u Zagorskoj ulici pa dio građana na zapadu grada nema tople vode.
Nakon što su iz HEP-a za poplavu svojih pogona optužili grad i Vodoopskrbu i odvodnju (ViO) zbog spore reakcije, istaknuvši da je ViO-u trebalo punih sat i 10 minuta da isključi vodu iz puknute cijevi, jučer su iz grada istaknuli da se u slučaju pucanja cjevovoda, voda treba isključivati postupno kako bi se spriječila eventualna nova pucanja.
“Ja ne mislim da je plodonosno nastaviti se prepucavati na ovoj temi, ono što je ključno građanima jest kada će HEP omogućiti toplu vodu”, rekao je Tomašević.
Prema informacijama iz VIO-a, dodao je, do pucanja cijevi došlo je zbog građevinskih radova u HEP-u.
“Ukoliko je došlo zbog okolnosti koje nemaju veze s radovima, onda će to platiti polica osiguranja VIO-a, u suprotnom, štetu će platiti HEP”, istaknuo je Tomašević.
Rekao je da policija utvrđuje kako je došlo do pucanja cjevovoda, koji je onda poplavio pogon HEP toplane.
