„Povjeravanje određenih vrsti izvanparničnih postupaka javnim bilježnicima ne znači da se umanjuje pravna sigurnost građana”, naglasio je predstavljajući zakon Martinović te dodao da će se njime omogućiti brzo i kvalitetno ostvarivanje prava građana uz istovremeno rasterećenje sudova.
Zakonom se ne ometa put građanima do suda, tvrdi državni tajnik i dodaje kako javni bilježnici neće suditi već rješavati nesporne stvari među strankama, gdje su obje stranke suglasne.
Stari zakon datira iz vremena Kraljevine Jugoslavije
Stari zakon datira još iz Kraljevine Jugoslavije iz 1934. godine i obuhvaća pravila koja danas nisu primjenjiva, a raznovrsnost i neujednačenost pravnih pravila doveli su do pravne nesigurnosti, izgubila smisao zbog čega se pristupilo izradi novog zakona, pojasnio je.
Zakonom se predlaže povjeravanje bilježnicima postupanje u određenim, nespornim izvanparničnim postupcima, među kojima su i sporazumni razvod braka, postupanje kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te pri uređenju međa.
Ustupanje spisa javnim bilježnicima dijeliti će se prema algoritmu i neće biti privilegiranih javnih bilježnika, poručio je državni tajnik.
Većina klubova zastupnika pozdravila je napokon donošenje tog zakona i ujednačavanje prakse izrazivši nadu da će se javni bilježnici moći nositi s novim ovlastima i odgovornostima.
Prebacivanje nadležnosti sudova na javne bilježnike nije podržala Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) koja kaže da neka pravna pitanja bilježnici ne bi trebali rješavati. „Potkopava se vladavina prava i smanjuje pravna sigurnost građana”, ustvrdila je Orešković i dodala da je ovaj samo nastavak devastacije pravosuđa.
Njezinu tvrdnju da zakon nije pisala struka Martinović je odbacio navodeći da su u izradi sudjelovali suci Vrhovnog, Županijskog i općih sudova te akademska zajednica.
