Onečišćenje zraka finim česticama poput onih iz ispušnih plinova vozila i industrije, šumskih požara i još mnogo toga ostaje "najveća vanjska prijetnja javnom zdravlju", pokazalo je godišnje izvješće o kvaliteti života vezanog uz zagađenje zraka Air Quality Life Index (AQLI), Instituta za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu (EPIC).
Kad bi svijet trajno smanjio te zagađivače u skladu s ograničenjima njihovih razina u zraku koje je utvrdila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), prosječna osoba bi dodala 2,3 godine na svoj očekivani životni vijek.
U Hrvatskoj bi prosječni stanovnik dobio 0,97 godina života.
Fine čestice povezane su s bolestima pluća, srca, moždanim udarima i rakom.
Za usporedbu, duhan skraćuje očekivani životni vijek u svijetu za 2,2 godine, dok je pothranjenost djeteta i majke odgovorna za smanjenje životnog vijeka od 1,6 godina.
Azija i Afrika nose najveći teret, ali imaju neke od najslabijih infrastruktura za pružanje pravovremenih i točnih podataka građanima.
Oni također dobivaju male kriške ionako malog globalnog filantropskog kolača.
Na primjer, cijeli afrički kontinent dobiva manje od 300.000 dolara za borbu protiv onečišćenja zraka.
"Postoji duboka nepovezanost s time gdje je zagađenje zraka najgore i gdje mi, kolektivno i globalno, koristimo resurse za rješavanje tog problema", rekla je Christa Hasenkopf, direktorica programa za kvalitetu zraka u EPIC-u, za AFP.
Dok postoji međunarodno partnerstvo za financiranje pod nazivom Globalni fond koji isplaćuje 4 milijarde dolara godišnje za HIV/AIDS, malariju i tuberkulozu, ne postoji ekvivalent za onečišćenje zraka.
"Pa ipak, zagađenje zraka skraćuje više godina života prosječne osobe u Demokratskoj Republici Kongo i Kamerunu nego HIV/SIDA, malarija i druge prijetnje zdravlju", stoji u izvješću.
Globalno Južna Azija je najteže pogođena regija.
Bangladeš, Indija, Nepal i Pakistan redom su četiri najzagađenije zemlje u smislu godišnjih prosjeka finih čestica u odnosu na broj stanovnika, koje detektiraju sateliti i definiraju kao čestice promjera 2,5 mikrona ili manje (PM2. 5).
Koncentracije onečišćenja zraka zatim se unose u metriku AQLI koja izračunava njihov utjecaj na očekivani životni vijek.
Stanovnici Bangladeša, gdje su prosječne razine PM2,5 bile 74 mikrograma po prostornom metru, dobili bi 6,8 godina života ako bi se to dovelo do smjernica WHO-a od 5 mikrograma po prostornom metru.
Glavni grad Indije Delhi je "najzagađeniji megagrad na svijetu" s godišnjim prosjekom onečišćenja česticama od 126,5 mikrograma po prostornom metru.
Kina je, s druge strane, "imala izvanredan napredak u smislu svog rata protiv onečišćenja zraka" koji je započeo 2014., rekla je Hasenkopf.
Onečišćenje zraka u toj zemlji palo je za 42,3 posto između 2013. i 2021.
Ako se postignuće održi, prosječni kineski građanin moći će živjeti 2,2 godine dulje.
U Sjedinjenim Državama zakonodavne mjere poput zakona o čistom zraku pomogle su smanjiti onečišćenje za 64,9 posto od 1970. godine, pomažući Amerikancima da produže životni vijek za 1,4 godine.
Ali rastuća opasnost od šumskih požara povezana s višim temperaturama i sušnijim uvjetima zbog klimatskih promjena uzrokuje skokove onečišćenja od zapada Sjedinjenih Država do Latinske Amerike i jugoistočne Azije.
Na primjer, sezona šumskih požara u Kaliforniji 2021. dovela je do toga da je okrug Plumas dobio prosječnu koncentraciju finih čestica više od pet puta veću od smjernica WHO-a.
Priča Sjeverne Amerike o poboljšanju onečišćenja zraka posljednjih desetljeća slična je Europi, ali i dalje postoje velike razlike između zapadne i istočne Europe, s Bosnom i Hercegovinom koja je najzagađenija zemlja na kontinentu. BiH je na 27. mjestu s mogućim dobitkom od 1,84 godine života uz poboljšanje kvalitete zraka.
Na vrhu u Europi su uz najbolji Island koji je na 221. mjestu uz ispunjene smjernice WHO-a, zemlje poput Finske, Švedske i Norveške koje su na 182. 181. i 180. mjestu i čiji bi stanovnici dobili 0,01 do 0,06 godina života da se te zemlje usklade s preporukama WHO-a.
Od 245 analiziranih zemalja i teritorija Hrvatska je na 74. mjestu i njezin prosječni stanovnik dobio bi 0,97 godina života s poboljšanjem kvalitete zraka u skladu sa smjernicama WHO-a.
Australija je na visokom 241. mjestu s čistim zrakom.
Najbolje u svijetu stoje brojni otoci poput Arube, Bahama, Fidžija, Guama, Sejšela.
