Političari iz krajeva koje je najviše pogodilo iseljavanje glasno su prosvjedovali protiv ideje da se biračko pravo ujednači propisivanjem manjeg broja zastupnika koji se biraju u njihovim izbornim jedinicama.
No, daleko od toga da je pad broja zastupnika jedina posljedica koju će ti krajevi trpjeti zbog iseljavanja. Dapače, mnogo teže izravne financijske, a time i političke posljedice, mogli bi osjetiti već kroz iduću godinu, a da je tomu tako pokazuje tablica fiskalnog izravnanja za iduću godinu koju je nedavno objavilo Ministarstvo financija..
U toj tablici prikazano je koliku bi tekuću pomoć pojedini gradovi i općine mogli dobiti iz Fonda za izravnanje čija je svrha osigurati otprilike jednaku razinu kvalitete javne usluge u svim regijama i jedinicama lokalne samouprave, i to tako tako da se pomaže onima čiji su porezni prihodi ispod prosjeka.
U taj bi se fond, po izračunu Ministarstva, iduće godine trebalo sliti više od 2,2 milijarde kuna, a sredstva se po zakonu raspodjeljuju vodeći računa o broju stanovnika pa općine i gradovi s manje stanovnika, logično, dobivaju i manje novca. Sudeći po ovoj tablici, najveći gubitnik iduće bi godine mogao biti Sisak. Prihodi iz Fonda za izravnanje, očekivano, značajno padaju i gradovima i općinama na istoku Hrvatske, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je po popisu zabilježila i najveći pad stanovništva.
Dobitnici su, dakako, gradovi s najvećim porastom broja stanovnika. Prednjači Solin kojem se, nakon osam milijuna ove, “smiješi” čak 17 milijuna kuna za izravnanje u idućoj godini. U velikom plusu je i turistička Makarska čiji bi prihodi sa 3,7 trebali porasti na gotovo sedam milijuna kuna. Na prvi je pogled jasno kako nešto ne štima u sustavu koji pomaže bogatim sredinama uz obalu da održe standard javnih usluga, s obzirom da bi ovi gradovi uz pravednije oporezivanje svojim građanima bez većih problema trebali omogućiti najkvalitetniju uslugu
