Bogatstvo najbogatijih Slovenaca veće je za 14 posto, odnosno za nešto više od 1,2 milijarde eura, čime su s 9,97 milijardi eura najbogatiji ikada. Rast je veći nego prošle godine, ali skromniji nego 2021. i 2022. Ljestvica nudi fascinantne priče, posebice novopridošlice koje su uspjele prijeći prag koji je sa 43,1 milijun eura čak osam milijuna veći nego lani. Zanimljivo je spomenuti da je uredništvo magazina Finance Manager popisalo oko 200 osoba čija se imovina procjenjuje na više od 20 milijuna eura.
Poduzetnici dominiraju
Uzimajući u obzir rast troškova u poslovnom okruženju i zahlađenje u pojedinim segmentima – posebice automobilskoj industriji – mnoge su tvrtke pozitivno iznenadile sposobnošću održavanja visokih iznadprosječnih profitnih marži. Pod općim dojmom zahlađenja njemačkog gospodarstva vrlo su ohrabrujuće čitati i prognoze o daljnjem rastu i prihoda i dobiti šampiona.
Većina tvrtki u vlasništvu najbogatijih ima solidne bilance i čini se da su dobro pripremljene za današnje gospodarske izazove. U prošlosti su preuzimanja s iznenađujuće visokim umnošcima zarade također bila odgovorna za velike skokove u procjenama, ali s višim kamatama, ova vrsta aktivnosti je puno manja nego prije nekoliko godina.
Mjereno u eurima, najveći skok uspio je napraviti Jure Knez, suosnivač trboveljskog Dewesofta, razvijača softvera za mjernu tehniku i prikupljanje podataka. Od osnutka 2000. godine Dewesoft ostvaruje veće prihode, uključujući i prošlu godinu kada je grupa ostvarila 103,5 milijuna eura prihoda uz 36% EBIT profitne marže. Istovremeno, uredništvo Managera povećalo je procjenu vrijednosti nekretnine za 117 milijuna na 360 milijuna eura, što je deset puta više od procjene od prije pet godina. Time je princ prvi put ušao među prvih pet.
Bračni par Login na vrhu
Zbog manje profitabilnog poslovanja Steklarne Hrastnik procjena prošlogodišnjeg prvoplasiranog Igora Laha smanjena je za 15 posto na 326 milijuna eura. Prvo mjesto ponovno dijele Iza Sia Login i Samo Login.
Ovaj put nabavna cijena iz prodaje Outfita7 prilagođena je inflaciji od 20%.
„Uz više od 30% rasta nekretnina u trogodišnjem razdoblju i više od 50% povrata na dionice na Ljubljanskoj burzi, teško nam je inzistirati da najuspješniji slovenski poduzetnici ne mogu (barem) održati kupovna moć njihovih milijuna. Da smo znali za takav rasplet inflatorne priče posljednjih godina - pogotovo da će dovesti do tako velikog povećanja vrijednosti ulaganja u posljednjoj fazi - mi bismo i ranije povećali vrijednost procijenjene imovine. No, nismo se usudili to učiniti i zato što smo bili pod dojmom pucanja obvezničkog mjehura i s tim povezanih neugodnosti u poboljšanju (ili održavanju vrijednosti) imovine”, ističu u urednici časopisa Finance Manager.
Ove godine među 100 najbogatijih četiri su pridošlice i osam povratnika. Dinamika promjena osoba na ljestvici je dakle veća nego lani, ali manja nego u nekim izdanjima ljestvice prije toga. Među pridošlicama najviše je kotirao bivši financijaš Primož Artač, osnivač relativno mlade tvrtke Tosla, koja posluje jedva desetljeće. Nakon godina savjetovanja s prehrambenim tvrtkama, ugledao je nišu u proizvodnji sirupa, zatim se okušao u voćnim mješavinama i konačno ušao na tržište tekućeg kolagena. Ponajviše zahvaljujući poslovima s američkim klijentima, tvrtka bivšeg financijera s 35 zaposlenih lani je ostvarila 7,5 milijuna eura neto dobiti uz prihode od 19,6 milijuna eura.
Dončić napravio najveći skok
Kao i prošle godine, na popisu su četiri sportaša. Najveći iskorak napravio je Luka Dončić koji je s procijenjenim povećanjem imovine za 31 milijun eura na 105 milijuna eura ušao u ligu stotina milijuna eura i postavio novu prekretnicu za sportaše na ljestvici na 22. mjestu. Odnedavno umirovljeni košarkaš Goran Dragić zauzima 44. mjesto na ljestvici s procijenjenim bogatstvom od 69,4 milijuna eura, Jan Oblak 85. mjesto s procijenjenih 47,6 milijuna eura, a Anže Kopitar 93. mjesto s 45,3 milijuna. Za sportaše redakcija Managera kao mjeru bogatstva uzima bruto plaće, umanjene za poreze i procijenjene troškove (koji su uvijek konzervativni), a zanemaruje povrate ostvarene upravljanjem štednjom.
