Kontejneri na ulicama, juriši policijskih marica na građane na Voždovcu i maskirani policajci koji privode ljude… Srbija bi se ovih dana mogla navići na takve prizore, jer nema naznaka da će spontane blokade ulica prestati.
Građanska neposlušnost, na koju su pozvali studenti nakon prosvjeda na Vidovdan, rezultirala je iznenadnim blokadama velikog broja prometnica diljem Srbije, na što je policija odgovorila represijom i uhićenjima.
No, je li masovna represija dugoročno održiva? I hoće li građani, po paklenim vrućinama, izdržati dovoljno dugo?
Pametniji se organizira
Prosvjed građana ispred Višeg javnog tužiteljstva spontano se proširio na ulice glavnog grada i drugih gradova Srbije. Tijekom noći blokirano je više od trideset lokacija, uključujući i Mostarsku petlju te Autokomandu, dvije važne prometnice u Beogradu.
Dejan Bursać, znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, kaže za Deutsche Welle da su spontane blokade nova taktika u borbi protiv režima, ali da je za uspjeh nužna organizacija.
„U borbi protiv ovakvog režima mora postojati minimalna struktura. U suprotnom, dobivate gomilu pojedinaca s različitim interesima, motivacijama, željama i kaotičnu situaciju iz koje ne proizlazi ništa – kao što je bio slučaj nakon Vidovdanskog prosvjeda“, smatra Bursać.
Komentirajući nove „pop-up“ blokade, Bursać ističe da je „ideja došla spontano, ali da su građanski zborovi vrlo brzo preuzeli stvar u svoje ruke“, što je i dovelo do velikog broja blokada.
„Zborovi su neformalno i labavo povezani, ali imaju određenu organizacijsku strukturu, komunikaciju, resurse i vrlo su brzo izveli prosvjednu akciju, koja će se vjerojatno nastaviti“, objašnjava Bursać.
Nastavak policijske represije?
Novu studentsku taktiku Bursać ocjenjuje učinkovitom, „čim je izazvala toliku pažnju i ovakvu reakciju režima“. Ipak, uvjeren je da će odgovor vlasti i dalje biti nasilan.
„Pokušavaju ugušiti akcije prilično agresivno, ali vidimo da im ne uspijeva, jer se stalno najavljuju blokade u mnogim gradovima. Kao da se vraćamo na situaciju iz studenog, kad su bile blokade raskrižja – osam mjeseci kasnije nismo se pomaknuli“, kaže on.
To za prosvjedne akcije, prema Bursaću, „ne mora značiti ništa, ali predstavlja veliki problem za režim kojemu je glavna vrijednost bila neka vrsta stabilnosti“. Zato se, od svih mogućih rješenja, vlast – po njegovu mišljenju – odlučuje za ono najgore: represiju. No dugoročno je to neodrživo.
„U 21. stoljeću, u Europi, u režimu koji barem donekle ovisi o vanjskopolitičkoj ravnoteži, masovna represija i autoritarni sustav teško su održivi. Nismo autoritarni režim poput Bjelorusije s čvrstim institucijama koje to mogu provoditi. Mi imamo slabe, urušene i nekontrolirane institucije te krhku političku situaciju“, naglašava Bursać.
MUP Srbije objavio je da je više osoba privedeno „zbog napada i vrijeđanja policije te narušavanja javnog reda i mira“, te da je „policija postupala vrlo profesionalno“.
S druge strane, na društvenim mrežama pojavio se velik broj snimaka na kojima se vidi kako policajci s fantomkama privode građane. Prema svemu sudeći, uoči i nakon velikog prosvjeda u subotu privedeno je više od stotinu građana. Neki se suočavaju s ozbiljnim optužbama za „rušenje državnog poretka“.
Predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević u ponedjeljak (30. lipnja) je sudionike blokada nazvao „blokaderskim ekstremistima“ koji „žele paralizirati državu i izazvati nasilje širih razmjera“, poručujući da im to neće uspjeti.
Dok je predsjednik Aleksandar Vučić informirao građane o svojim aktivnostima na konferenciji Ujedinjenih naroda o financiranju razvoja u Sevilli, Vučević je na televiziji Happy izjavio da je predsjednik „najodlučniji kada ga se ucjenjuje“.
„Ne razumijem da netko vjeruje da će Vučić raspisati izbore zbog kontejnera i ograda koje su čupali s gradilišta. Zar stvarno misle da će se to dogoditi? Od toga nema ništa. Kad je pod ucjenom, on je najodlučniji“, rekao je Vučević.
Koliko su prosvjedi održivi?
Unatoč uklanjanju blokada s gotovo svih lokacija u zemlji, najavljena su nova okupljanja. Na nekim snimkama s društvenih mreža može se vidjeti da su građani već počeli vraćati kontejnere na ulice, iako ih je policija ranije uklonila kao dio „barikada“. Studenti koji sudjeluju u blokadama upravo to i savjetuju – kad dođe policija, povucite se, a zatim se vratite.
Na pitanje koliko su ovakve akcije održive i kako policijska represija utječe na motivaciju građana, Bursać ističe da sve ovisi o načinu na koji se blokade artikuliraju.
„Naravno da nitko ne voli sukobe s policijom, biti uhićen i udaren pendrecima, ali ako se to prikaže kao promišljena i pozitivna aktivnost, i ako postoji masovnost i nada da se nešto može postići, ljudi će se odazvati unatoč prizorima koje smo gledali“, smatra Bursać.
Srbiju, bez sumnje, očekuju paklene srpanjske noći.
Fotografija: N1
