Prema riječima stručnjaka, ovogodišnja žetva bit će bolja od prošlogodišnje. Ječam će biti ispod, pšenica nešto iznad, a uljana repica petinu iznad dugogodišnjeg prosjeka.
Ovogodišnja žetva ječma na 400 hektara odvija se najmanje 14 dana ranije nego inače. Procjene pokazuju da će žetva biti oko pet posto veća nego prošle godine, uglavnom zbog nešto povoljnijih uvjeta uzgoja u odnosu na vrlo ispodprosječnu 2023. godinu. Međutim, i dalje će biti nešto ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavila je danas Panvita.
Prosječni prinos ječma po hektaru u Panviti posljednjih je godina između 6500 i 7000 kilograma po hektaru, a ove godine očekuje se da će rezultati biti blizu ovog prosjeka. U međuvremenu, prošlogodišnji prinos je ponegdje pao ispod 6000 kilograma po hektaru zbog mraza, podsjetili su.
„Ove godine više od polovice proizvedenog ječma je merkantilni ječam, koji će se koristiti za vlastitu mješalicu stočne hrane. Druga polovica je sjemenski ječam, koji će se koristiti za jesensku sjetvu na vlastitom zemljištu i s ugovorenim kooperantima“, rekao je direktor poljoprivrede Panvite Branko Virag.
Početkom sljedećeg tjedna započet će žetva uljane repice na 320 hektara. Prema procjenama, prinos će biti 13 posto veći nego prošle godine i 19 posto iznad prosjeka posljednjih pet godina. Uvjeti uzgoja ove su godine bili povoljniji za uljarice, pa Panvita očekuje iznadprosječan urod, što će, prema njihovim riječima, značajno doprinijeti samodostatnosti uljaricama.
Žetva pšenice održat će se na 1200 hektara zemljišta. Prve prognoze ukazuju na to da će prinos biti osam posto veći nego prošle godine. To znači da će rezultat biti blizu ili nešto iznad dugogodišnjeg prosjeka. Prošle godine žetva pšenice u Panviti bila je prosječna, uglavnom zbog vremenskih fluktuacija. Ove godine očekivanja su nešto bolja, iako su na količinu i kvalitetu utjecale rane visoke temperature i proljetna suša.
Prema podacima iz Pomurja, prošle godine je ponegdje na težim tlima požnjeveno samo šest tona pšenice po hektaru. U međuvremenu, na pjeskovitim tlima dosegnuli su i do osam tona po hektaru, pri čemu je više od polovice žetve bilo niže kvalitete i namijenjeno za stočnu hranu.
Panvita je naglasila važnost korištenja certificiranog sjemena i suradnje sa slovenskim poljoprivrednicima, jer taj pristup osigurava veću stabilnost usjeva, veću kvalitetu i dugoročnu sigurnost hrane. Lokalno proizvedene žitarice i uljarice ostaju u Sloveniji, gdje doprinose samodostatnosti i održivom razvoju, naveli su.
