Tonino Picula, hrvatski eurozastupnik i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, kritizirao je u intervjuu za Hrvatski radio politiku "stabilokracije" prema Zapadnom Balkanu, ističući da je EU često davala prioritet stabilnosti pred jačanjem demokratskih institucija.
"Europska unija je bila vrlo široke ruke i vrlo darežljiva prema državama Zapadnog Balkana, prema Srbiji posebno, usmjeravajući goleme količine sredstava (...), ali smo vrlo malo sredstava izdvojili za jačanje demokratskih institucija", rekao je Picula, dodajući da je često nazivao tvorce takve politike "svećenstvom stabilokracije".
"Prioritet bio na stabilnosti, a ne na demokraciji"
Picula, zastupnik SDP-a/S&D-a u Europskom parlamentu, stabilokraciju je opisao kao pristup EU koja je prioritet davala stabilnosti regije kroz velikodušnu financijsku podršku, dok je jačanje demokratskih institucija bilo manje u fokusu.
On je kritizirao politiku temeljenu na uvjerenju, sličnom onome što je Angela Merkel primjenjivala prema Rusiji, da će trgovanje i razmjena sami po sebi dovesti do demokratizacije.
"Znamo kako je to završilo s Rusijom, a slično se događalo i na Zapadnom Balkanu", dodao je hrvatski eurozastupnik, ističući da s takvom politikom "treba prestati" i uvesti strožu uvjetovanost.
"Morate imati sugovornike koji će respektirati EU kao zajednicu vrijednosti, a ne samo kao bankomat", zaključio je Picula.
Nakon trodnevnog posjeta Srbiji, gdje je kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju razgovarao s predstavnicima vlasti, opozicije, medija, nevladinih organizacija, gospodarskog života i think tankova, Picula je istaknuo da nitko nema jasan odgovor na pitanje kako riješiti trenutnu krizu u Srbiji.
Riječ je o "jedinstvenom odgovoru na duboku polarizaciju države koja nastaje zbog prirode tog autoritarnog režima", kazao je Picula.
"Promjena se očito nije mogla dogoditi institucionalnim putem", istaknuo je.
"Upitno je mogu li se u Srbiji održati izbori po demokratskim standardima"
Prema Piculinim riječima, studentski prosvjedi koji su prerasli u "masovni građanski pokret" traže "novu vrstu društvene emancipacije", no organizatori odbijaju kontakte s institucionalnom opozicijom i vlastima, što otežava političku artikulaciju njihovih zahtjeva.
"Ne izlaze sa zahtjevima koji bi se verificirali kroz standardnu demokratsku proceduru", kazao je, istaknuvši i da je upitno mogu li se u Srbiji održati izbori po demokratskim standardima.
Govoreći o međunarodnoj poziciji predsjednika Aleksandra Vučića, Picula je naglasio kako je Vučićeva “multivektorska” vanjska politika balansiranja između EU, Rusije i Kine uvelike naslijeđena od Borisa Tadića.
"Poremećeni" odnosi između tih vektora otežavaju takvu politiku, zaključio je Picula, podsjetivši na nedavni primjer glasanja o rezoluciji o Ukrajini u UN-u, kada je Srbija glasala kao i velika većina zemalja EU, da bi se državni vrh kasnije od toga distancirao.
