S 2,1 posto BDP-a prošle godine, ulaganja mogu dosegnuti 3,5 posto do 2032., rekao je Pistorius u utorak na marginama ministarskog sastanka u Bruxellesu.
To se poklapa s ciljem koji je predložio glavni tajnik NATO-a Mark Rutte za klasične obrambene izdatke.
Dodatnih 1,5 posto, prema Ruteovoj ideji, trebalo bi izdvojiti za infrastrukturu koja koristi vojsci, na primjer, željeznice, mostove koji mogu izdržati tenkove i proširenje luka.
Njemačka može postići barem dio tih ciljeva posebnim fondom do 500 milijardi eura koji je vlada usvojila ranije ove godine.
Pistorius je, govoreći o dugoročnom cilju NATO-a da zemlje članice troše pet posto BDP-a na obranu, rekao da se to ne može postići u godinu dana.
Radi se o postizanju ciljeva vojne sposobnosti unutar NATO-a, objasnio je socijaldemokratski ministar.
Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, član Kršćanskih demokrata kancelara Friedricha Merza, prošli je tjedan na sastanku NATO-a u Turskoj podržao zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da se ide na pet posto.
Pistorius nije želio komentirati izjavu svog kolege. NATO-ov novi cilj od 3,5 posto za konvencionalnu obranu i 1,5 posto za infrastrukturu trebao bi biti formalno utvrđen na summitu u Haagu sljedeći mjesec.
Svaki dodatni postotni bod za Njemačku značit će 45 milijardi eura više za obranu, rekao je kancelar Merz. Za dostizanje pet posto BDP-a sada bi bilo potrebno 225 milijardi eura godišnje.
Fotografija: Ansgar Haase/dpa
