U Hrvatskoj je počela provedba projekta "Improve River LIFE", trajat će 60 mjeseci, a cilj je očuvanje i poboljšanje stanja populacije mekousne, endemske vrste pastrve, jedinstvene u svijetu.
Mekousna, endemska vrsta pastrve nastanjuje tek nekoliko vodotoka jadranskog sliva u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori te je u nekim ranije nastanjivanim rijekama poput Krke i Norin nestala. Ugrožena je vrsta, unatoč zakonskoj zaštiti i dva ihtiološka rezervata Jadro i Vrljika koji su uspostavljeni upravo sa svrhom njena očuvanja, izjavio je Hini Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, vodećim partnerom projekta.
Projekt "Improve River LIFE" kao doprinos RH europskoj Strategiji za bioraznolikost
Aktivnosti projekta usmjerene su na obnovu staništa i populacija mekousne u rijekama Jadro i Vrljika koje su jedno od posljednjih preostalih staništa te vrste. Glavni fokus je na osiguravanju uzdužne povezanosti riječnih ekosustava kroz uklanjanje umjetnih pregrada ili osiguravanje njihove prohodnosti za neometano nizvodno i uzvodno kretanje ribljih vrsta.
Također, kroz projekt će se izraditi katastar umjetnih pregrada na vodotocima u Hrvatskoj te će se identificirati one koje imaju najznačajniji negativan utjecaj na prirodu. Rezultat će biti lista prioritetnih lokacija za obnovu uklanjanjem ili osiguravanjem prohodnosti različitim prilagodbama, istaknuo je Duplić.
Planiran je, kaže, i prijenos iskustava i znanja prikupljenih kroz projekt kolegama iz susjednih država, osobito Bosne i Hercegovine kako bi se stvorili dodatni kapaciteti u slivu Neretve za očuvanje mekousne pastrve kao endema ovog područja.
Provedba projekta predstavljat će doprinos Republike Hrvatske Strategiji Europske unije za bioraznolikost i cilju da se do 2030. osigura najmanje 25.000 kilometara rijeka ponovno slobodnog toka.
Ukupna vrijednost projekta "Improve River LIFE" iznosi 4.683.000 eura, s udjelom EU sufinanciranja od 75 posto osiguranim kroz LIFE program za prirodu i bioraznolikost.
Projekt su osmislili i pripremili stručnjaci Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, zajedno s partnerima iz Hrvatskih voda, Javne ustanove Krš i more te zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Te četiri institucije će i provoditi projekt, s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kao vodećim partnerom.
Slatkovodni ekosustavi, izgrađeni od raznolikih staništa, nisu ključni samo kao dom brojnih vrsta. Oni istovremeno osiguravaju različite usluge koje su za čovjeka od neprocjenjivog značaja, poput čiste i pitke vode, objasnio je Duplić.
Pritom je, kako je istaknuo, važno razumjeti da samo zdravi i otporni ekosustavi mogu u potpunosti ispuniti svoj potencijal pružanja različitih usluga.
Umjetne pregrade na tekućicama koje je izgradio čovjek narušavaju zdravlje rijeka
Umjetne pregrade na tekućicama koje je izgradio čovjek narušavaju zdravlje rijeka i potoka jer ometaju prirodan protok vode, sedimenta, hranjivih tvari, ali i organizama.
Pregrade onemogućavaju ili značajno umanjuju povezanost riječnih tokova s močvarama, poplavnim područjima te pritokama, čime nužno utječu na prirodnu prihranu i dotok vode u različitim ekosustavima koji se time mijenjaju i gube na otpornosti, zdravlju i kvaliteti usluga koje pružaju.
Duplić je istaknuo da je utjecaj pregrada posebice vidljiv na ribama, najprepoznatljivijim stanovnicima rijeka i jednima od najosjetljivijih i to upravo na isprekidanost riječnog toka što im onemogućava uspješnu potragu za hranom ili čak razmnožavanje.
Stoga, kaže, ne čudi da je jedan od izazova i zadataka za očuvanje prirode upravo uklanjanje prepreka, uz provedbu niza drugih mjera za oporavak riječnih procesa, a sve radi obnove zdravih i potpuno funkcionalnih riječnih ekosustava.
U Europi je kontinuitet rijeka naročito narušen brojnim pregradama, kroz stotine godina ekonomskog razvoja i urbanizacije, i korištenja vodotoka u različite svrhe - od reguliranja rijeka i mljevenja žita do proizvodnje električne energije.
"Sustavno i ciljano uklanjanje pregrada zbog obnove ekosustava, vrsta i staništa, uključujući i doprinos ciljevima očuvanja europske ekološke mreže Natura 2000, jest hitan i neodgodiv zadatak kako za očuvanje bioraznolikosti, tako i egzistencije čovjeka. Ljudi su ovisni o zdravim, funkcionalnim riječnim ekosustavima koji na optimalnoj razini osiguravaju usluge ekosustava. Brojne pregrade danas više ne ispunjavaju primarnu funkciju ili postoje druga tehnička rješenja prihvatljivija za prirodu koja ih mogu zamijeniti", poručio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Aljoša Duplić.
