Maškare u Hrvatskom primorju i zaleđu tradicionalno preuzimaju vlast, vješa se pust, a maškarane povorke kreću prve subote nakon Sveta tri kralja ili na sam blagdan.
Riječki karneval i Međunarodna karnevalska povorka
U nekim krajevima mesopusna ludovanja kreću kasnije, pa će u Rijeci i dijelu riječkog prstena početi na Antonju ili spomendan Svetog Antona, uz zvuke Antonjskog roga.
Završit će na mesopusni utorak ili u srijedu na Pepelnicu, 14. veljače, s kojom počinje korizmeno razdoblje.
Pustu, lutki okrivljenoj za sve društvene nepravde i nedaće, tada se sudi, a on će javnim spaljivanjem platiti za sve loše događaje u protekloj godini.
Veliki Riječki karneval ili riječko „peto godišnje doba“ i ove će godine početi na Antonju, podizanjem pusta i karnevalske zastave.
Slijedi izbor kraljice karnevala, na kojemu će maškare 19. siječnja birati najšarmantniju predstavnicu koja se mora istaknuti poznavanjem karnevalske tradicije, duhovitošću, plesnim i glazbenim umijećem.
Birat će se i nagrađivati najbolji scenski nastupi karnevalskih grupa, potom će gradonačelnik Rijeke predati „ključeve grada“ meštru karnevala, a maškare će zavladati gradom.
Sve veći i šareniji, Riječki karneval svake godine okupi na tisuće maškara, najviše tijekom središnjeg događanja, velike Međunarodne karnevalske povorke, koja će ove godine središtem grada proći 11. veljače.
U povorci se, kao i svake godine, očekuje oko 10.000 domaćih i inozemnih maškara u tradicijskim i urbanim karnevalskim grupama te s brojnim alegorijskim kolima.
Vesela Dječja maškarana povorka najavljena je za 27. siječnja, kada će Korzom prošetati i zaplesati tisuće maškarica u šarenim i maštovitim opravicama.
Humanitarni karnevalski bal bit će 10. veljače u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.
Riječki karneval obnovljen je 1982. godine, kada su riječkim Korzom prošetale tek tri maškarane skupine – Halubajski zvončari, Pehinarski feštari i grupa „Lako ćemo.“
Osim središnjih događanja, tijekom karnevala organiziraju se brojne zabave, manifestacije, humanitarne akcije, utrke, balovi, koncerti i predstave.
I u Opatiji će na blagdan Sv. Antona početi karneval, a u sklopu njega održat će se Dječji karnevalski korzo, Maškarani klapski maraton te Balinjerada, luda utrka vozila na „balinjerama“ tj. kugličnim ležajevima, u kojoj se maškare spuštaju niz cestu u neobičnim „karićima.“
Bogata mesopusna tradicija
Brojna su primorska naselja i gradovi u kojima se nastavlja bogata mesopusna tradicija, a pokladni običaji njeguju se i na otocima i u Gorskom kotaru.
Svaki kraj ima svoje posebnosti, jedinstvene, stare ili novije običaje, organiziraju se „pusni tanci“, spravljaju „pusna jela."
Naročito su poznati tradicionalni ophodi zvončara po selima zaleđa, a održavaju ih Halubajski, Brgujski, Zvonejski, Rukavački i Žejanski zvončari, Grobnički dondolaši…
Halubajski zvončari obilaze sela na istočnoj Kastavštini, a trodnevni ophod počinje na Pusnu nedeju i traje do utorka prije Pepelnice, kada se u Viškovu spaljuje pust.
Zvončarski ophod povezan je s davnim ritualima prizivanja proljeća, novog života i tjeranja zime i zla, ali je na Kastavštini i važan dio društvenog života.
Zvončari ophod počinju u Halubju, zaustavljajući se u svakome selu na okrijepi i druženju. Obiđu više od 50 sela i zaselaka Kastavštine, na jugu do Pehlina u Rijeci te do grada Kastva na zapadu.
Odjeveni su u tradicionalnu odoru ili „monturu“, bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava, ogrnuti su ovčjom kožom, a na glavi imaju stilizirane maske – životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima. Oko pasa im je ovješeno zvono, u rukama nose stilizirani buzdovan – „balku“ ili „bačuku", a sudjeluju na Riječkom i drugim karnevalima.
Karnevalske zabave počinju nešto ranije, no, jedinstveni mesopusni običaji u Novom Vinodolskom započinju u četvrtak tri tjedna prije Pepelnice.
Mesopustari „napovidaju“ ženidbu starih udovaca i udovica. „Ženidbu mlade Mesopustove” najavljuju stari svati, a svi sudionici su muškarci odjeveni u muške i ženske narodne nošnje.
Vrhunac običaja je izrada i krštenje mesopusta - lutke od slame koja će biti osuđena.
Posebna svečanost je Novljansko narodno kolo, koje se u novljanskoj ženskoj i muškoj nošnji, uz sopile i pjevače, pleše u nedjelju, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice.
