Podaci MUP-a o kaznenim djelima na štetu djece i obitelji pokazuju trend stalnog znatnog porasta od 3887 u 2013. godini do 9776 lani, s izuzetkom 2015. kada je zabilježeno neznatno smanjenje. U velikom porastu su seksualni delikti na štetu djece i obitelji, osobito protekle dvije godine, piše u ponedjeljak Večernji list.
Tako je 2021. i 2022. prijavljeno 194 i 216 silovanja od 1081 unazad godina pa 98 i 68 spolnog uznemiravanja od 10-godišnjih 456, spolnih zlouporaba djeteta mlađeg od 15 godina 411 i 261 (2019. najviše 435) od 2642, mamljenja djece radi zadovoljenja pohote 24 i 20 od 211 (61 2016.), iskorištavanja djece za pornografiju 363 i 440 od 2025, upoznavanja djece s pornografijom 91 i 109 od u deset godina 750 slučajeva.
Unazad 10 godina zabilježeno je ukupno 10.202 seksualnih delikata na štetu djece i obitelji, a više od četvrtine u 2021. i 2022. 1390 i 1331.
U porastu je i “povreda dužnosti uzdržavanja” protekle dvije godine (647 i 710), dok ih je prethodnih godina bilo petstotinjak. I “neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta” protekle tri godine – 130,134 i 142 – udvostručilo se u odnosu na prethodne tri, a i “povrede djetetovih prava” kojih je od 2017. do 2019. bilo 1125, 1096 i 1661, od 2020. su u stalnom porastu 2208, 2424 i 2609.
U stalnom porastu su i prijetnje, od 2017. 1472 do lani 2344, a lani je i nametljivog ponašanja bilo 72 slučaja, dok prethodnih godina prijava nije bilo više od 48.
Što se to događa s roditeljima i bližnjima u obitelji? Zar je stvarno sve više obiteljskih zločinaca? Ne, nego je očito prijašnjih godina bila velika “tamna brojka” pa i izvješće MUP-a stoga govori o pozitivnim trendovima po pitanju nasilja nad djecom i obitelji.
Prije svega zakoni su se mijenjali u korist progona koji je obveza države, a ne na zahtjev žrtve. Upravo se na obiteljskom nasilju vidi kako je statistika varljiva, piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.
