Niska samodostatnost u proizvodnji mesa, deficit kvalificirane radne snage, suočenost stočarskog sektora s jakim konkurentskim pritiskom velikih svjetskih proizvođača iz trećih zemalja te sve češće pojave zaraznih bolesti životinja izazovi su s kojima se hvatska mesna industrija susreće i bori već niz godina.
Govorilo se o svemu na nedavno održanoj Konferenciji o mesnoj industriji u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Kako je istaknuto, hrvatska mesna industrija i nadalje je najproduktivniji segment prerađivačke industrije, uključujući i prehrambenu, bez obzira na činjenicu što je njezina produktivnost na samo 56 posto prosjeka Europske unije.
Samodostatnost 63 posto
– Hrvatska mesna industrija predvodnik je u inovacijama, digitalizaciji i automatizaciji procesa te inovativnim reformulacijama receptura mesnih prerađevina sa smanjenim udjelom soli, masnoća, aditiva i alergena. Osim na regionalnom tržištu, gdje je prepoznata po kvalitetnim brendovima, hrvatska mesna industrija uspješno konkurira i na najzahtjevnijim tržištima EU-a poput Austrije, Njemačke i Italije. Ključno je u sljedećem razdoblju povećavati proizvodnju kako bismo smanjili uvoznu ovisnost, koja znatno generira i rast cijena u maloprodaji, te domaćom proizvodnjom pokriti rastuću potrošnju mesa i mesnih proizvoda, mišljenje je Dragana Kovačevića, potpredsjednika HGK-a za poljoprivredu i turizam, piše Novi list.
Prema dostupnim podacima, naime, hrvatska samodostatnost u proizvodnji mesa je na razini 63 posto.
Od ulaska u Europsku uniju samodostatnost je u goveđem mesu pala s 90 na 58 posto, u svinjskom mesu sa 67 na 50 posto, a u peradarskom s 81 na 73 posto.
Posljedica je to smanjene proizvodnje, povećane potražnje, ali i povećane potrošnje mesa peradi.
Znatno se smanjio i broj stoke, posebice rasplodnih grla, za 58 odnosno 48 posto, a u peradarskoj proizvodnji bilježi se rast za 18 posto.
Činjenica je kako se u Hrvatsku godišnje uveze više od 200 tisuća tona mesa i klaoničkih proizvoda, što je 2024. godine rezultiralo rekordnim vanjskotrgovinskim deficitom većim od 625 milijuna eura, a negativni trendovi nastavili su se i u prvih sedam mjeseci prošle godine.
U razmjeni mesnih prerađevina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju kontinuirano bilježimo vanjskotrgovinski suficit, ali je u 2024. došlo do preokreta jer izvoz više ne pokriva uvoz, što je u prvom redu posljedica povećane domaće potrošnje mesa.
Ona iznosi 87 kilograma po glavi stanovnika godišnje, što Hrvatsku svrstava na šesto mjesto u EU-u. Ako gledamo vrstu mesa, u potrošnji prevladava svinjetina, više od 50 posto.
Investicijski ciklus
Jedan od važnijih segmenata hrvatske mesne industrije je Podravka, iz koje tvrde kako snažno podupiru razvoj domaće stočarske proizvodnje i mesne industrije kroz vlastitu proizvodnju i široku mrežu kooperanata.
– U okviru Podravke Agri, našeg poljoprivrednog stupa poslovanja, upravljamo s ukupno 37 farmi te razvijenim modelom kooperacije u stočarstvu.
Na 18 vlastitih svinjogojskih farmi, zajedno s kooperantima, sudjelujemo u pedeset posto ukupne godišnje proizvodnje tovljenika u Republici Hrvatskoj, a deset vlastitih farmi za tov junadi, također uz podršku kooperanata, čini oko 13 posto ukupne proizvodnje goveda u Hrvatskoj.
Iako već djelujemo na visokoj razini razvijenosti proizvodnje, kontinuirano ulaganje u modernizaciju kapaciteta i unapređenje procesa ostaje jedan od naših strateških prioriteta, s ciljem daljnjeg jačanja domaće proizvodnje i dugoročne sigurnosti opskrbe, tvrde u Podravci.
Određeni dio proizvodnje mesnih prerađevina, kažu dalje, plasiraju i na inozemna tržišta, primarno na tržišta jugoistočne, zapadne i centralne Europe.
Kada je riječ o sirovini za mesne prerađevine, nabava im je primarno usmjerena na domaće tržište, dok se uvoz koristi povremeno, uglavnom s tržišta država članica Europske unije, i to isključivo ovisno o potrebama proizvodnje i dostupnosti mesa na domaćem tržištu.
Ističu kako je velika potražnja za tradicionalnim baranjskim suhomesnatim proizvodima, naglašavajući kako je u prvih 11 mjeseci prošle godine prodano gotovo 800 tona tih proizvoda.
U sljedećem razdoblju planiraju snažan investicijski ciklus.
– U skladu sa Strategijom poslovanja Grupe Podravka do 2030. plan je u Podravku Agri uložiti oko 200 milijuna eura u projekte u ratarstvu i stočarstvu.
Među najvažnijim projektima ističe se izgradnja četiriju novih svinjogojskih farmi, kao i povećanje proizvodnih kapaciteta te proširenje Tvornice stočne hrane u Dardi, čime će se dodatno pridonijeti povećanju domaće proizvodnje svinjskog mesa i jačanju samodostatnosti, navode u Podravci.
Sigurnost hrane
Kako je istaknuo Mato Božić, član Uprave Žito grupe, mesna industrija jedan je od ključnih segmenata prehrambeno-prerađivačkog sektora jer stvara visoku dodanu vrijednost kroz preradu sirovog mesa u finalne proizvode.
– Razvijena mesna industrija izravno potiče razvoj stočarske proizvodnje, kao i zapošljavanje, jer osigurava stabilno tržište za domaće uzgajivače, čime se povećava sigurnost otkupa i stabilnost prihoda poljoprivrednih gospodarstava.
Time se jača samodostatnost u proizvodnji mesa i povećava konkurentnost domaćeg stočarskog sektora. Sigurnost i kvaliteta hrane izuzetno su nam važni, pa u tom smislu konstantno investiramo u izvrsnost naših proizvoda, kazao je Božić.
Valentina Kancijan, glavni upravitelj industrije mesa Koka, ističe kako je ključni čimbenik dugovječnosti Koke i njezine uspješnosti u doprinosu i očuvanju kvalitete i sigurnosti mesa integrirana peradarska proizvodnja, koja obuhvaća sve procese – od uzgoja matičnih jata i proizvodnje rasplodnih jaja, valionice, tova brojlera, proizvodnje stočne hrane, vlastite veterinarske ambulante i laboratorija, do gotovih proizvoda od peradarskog mesa i njihove distribucije na prodajne police diljem Hrvatske u roku od samo 24 sata.
– Takva organizacija omogućuje visok stupanj kontrole kvalitete i sigurnosti te znatno smanjuje rizike u svim fazama proizvodnog lanca, rekla je Kancijan.
Važno je udruživanje proizvođača
U cilju jačanja poljoprivrede, povećanja samodostatnosti i stvaranja održivog okvira za razvoj stočarskih sektora, Vlada je u lipnju usvojila razvojne programe vrijednosti 740 milijuna eura, uz pripadajuće akcijske planove do 2027.
– Ovi programi ključan su korak prema jačanju domaćih proizvođača, podizanju proizvodnih kapaciteta i smanjenju ovisnosti o uvozu, posebno u razdoblju globalnih poremećaja na tržištu hrane. Smatramo da je udruživanje poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke i sektorske organizacije od iznimne važnosti za jačanje njihove tržišne pozicije. Kroz zajednički nastup, promociju i informativne aktivnosti stvaramo konkurentnije uvjete na domaćem i međunarodnom tržištu – ističe Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
