Rađa: Iz godine u godinu broj rođenih drastično pada
Ravnatelj županijskog Doma zdravlja Marko Rađa potvrđuje da je lani u Sinju rođeno tek dvoje djece, a godinu ranije šestero, što potvrđuje da se broj rođenih iz godine u godinu drastično smanjuje. S obzirom na mali broj poroda vrlo je upitna i kvaliteta skrbi jer ako se neki postupak ne radi, onda se ta vještina tijekom vremena gubi, upozorava Rađa.
"Prije 30 godina su bila druga vremena jer je broj novorođene djece bio puno veći nego danas, mogućnost transporta je bila bitno manja, a manji su bili i kapaciteti splitskog rodilišta. Kada je prije 12 godina otvoreno novo splitsko rodilište kapaciteti su povećani tako da je nekada tamo veći broj poroda nego u KBC-u Zagreb", objašnjava Rađa.
Upravo nakon otvaranja novog splitskog rodilišta krenuo je drastičan pad poroda u sinjskom rodilištu, a Rađa podsjeća da su 2011. godine rodilišta u Makarskoj i Imotskom zatvorena, dok je sinjsko nastavilo raditi.
Sinjskom rodilištu gravitiraju Vrlika, Otok, Trilj, Hrvace i Sinj, trenutno je u njemu pet primalja koje su uvijek na raspolaganju. Uz njih u radu rodilišta sudjeluju i dva ginekologa, koji su noću i vikendom u pripravnosti i dostupni po pozivu.
"Ne znam ima li smisla na takav način rasipati zdravstveni novac, koji na drugim stranama nedostaje. Ako se zatvori sinjsko rodilište svi zaposleni bi trebali biti zbrinuti jer četiri od pet primalja uskoro ima uvjete za mirovinu, a imamo i ginekološke ambulante u kojima mogu raditi. Sada je u jednoj ambulanti nepopunjeno radno mjesto primalje. Ostaje i mogućnost dogovora sa KBC-om da primalje nastave raditi u bolnici", kaže Rađa.
Šef ginekologije KBC-a Split Marko Mimica odlazak rodilja iz sinjske krajine na porod u Split ne povezuje samo s otvaranjem nove zgrade splitskog rodilišta nego s trendovima u svijetu, gdje majke sve više žele djecu rađati u što boljim uvjetima i pod kontrolom struke.
Mimica: Sinjsko rodilište nema uvjete za obavljanje operacija
"Sinjsko rodilište nikada nije imalo uvjete za obavljanje operacija, pa bi u slučaju bilo kakve vrste hitne situacije pacijentica kolima Hitne pomoći trebala biti prebačena iz Sinja u Split. To je 30 minuta, unatoč dobroj cesti to je dugo jer u porodništvu se hitnost ne mjeri u minutama nego u sekundama", ističe Mimica.
Svaki porođaj 30 minuta od operacijske dvorane predstavlja rizik, čega su trudnice sve više svjesne. No, rizika su svjesni i liječnici u Sinju, koji ne žele doći u situaciju u kojoj stvari mogu poći nepredviđenim tijekom, a oni nemaju mogućnost da operacijski završe porođaj, kaže Mimica.
"Sve to je dovelo do toga da pada broj žena koje žele rađati u Sinju, a tome treba dodati da su u Splitu puno bolji uvjeti rađanja, trudnice imaju bolji komfor, a dijete je uz majku. Nije to samo problem sinjskog rodilišta već i drugih malih rodilišta, primjerice u Makarskoj, Imotskom ili Trogiru. I tamo su nekada žene rađale", dodao je.
Sinjski gradonačelnik Miro Bulj podsjeća da je sredinom 2010. godine Ministarstvo zdravstva povuklo odluku o ukidanju izvanbolničkih rodilišta, te se obvezalo sudjelovati u opremanju i uređenju prostora kako bi se zadovoljile zakonske obveze i ustrojile operacijske dvorane s anesteziolozima.
Zbog mogućnosti zatvaranja sinjskog rodilišta Bulj je predvodio prosvjed, dok je svoj potpis na peticiju dalo 5000 ljudi. Drži da je ponovna priča o mogućnosti zatvaranja rodilišta dokaz da je Splitsko-dalmatinska županija uništila sinjski dom zdravlja spajajući 2002. godine 13 domova na području županije u jedan.
"Bio sam predvodnik prosvjeda i peticije, rodilište je vraćeno, a tadašnja premijerka Jadranka Kosor je na dan Alke pred medijima obećala da ćemo dobiti operacijsku salu i sve potrebno u suradnji sa splitskim KBC-om", kaže Bulj.
Bulj: Nikada nećemo pristati na zatvaranje sinjskog rodilišta
U Sinju se nekada rađalo i do tisuću djece, a sada kada majke dođu kod ginekologa u Sinj šalje ih se u Split. To je namjerno napravljeno kako bi se u Sinju rodilo što manje djece i da se rodilište zatvori, ustvrdio je.
Poručio je da nikada neće pristati na zatvaranje sinjskog rodilišta jer su Sinjani ponosni na rađanje u tom gradu, s obzirom da statut Alke određuje da je mogu trčati jedino rođeni Sinjani.
Mogućnost zatvaranja rodilišta smatra i udarom na svjetsku nematerijalnu baštinu jer je sinjska viteška igra pod zaštitom UNESCO- a, kao i udarom na tradiciju i identitet Sinja i Cetinske krajine.
