Što država doista kani s Registrom stanovnika, obitelji i kućanstava, pitanje je koje se neizbježno nametnulo nakon što su njegovo osnivanje proteklih dana najavili ministar financija i ravnatelj Porezne uprave.
Je li to bolje ciljanje državnih pomoći, kako je spomenuo ministar Marko Primorac, ili je, možda, prvi korak za uvođenje poreza na nekretnine? A možda je namjera i uvođenje "sintetičkog" oporezivanja" dohotka, u kojem se svi prihodi tretiraju na isti način, bez obzira na to jesu li od rada, kapitala ili iznajmljivanja apartmana?
Pravi odgovori na ta pitanja vjerojatno će se doznati kada Registar bude gotov, za godinu i pol do dvije. Tada će na jednome mjestu biti podaci o svim dohocima i imovini, omogućit će da se vidi tko čini zajedničko kućanstvo, svi će imati imovinske kartice "i neće biti moguće sakriti tko čime raspolaže".
Kako je pojasnio ravnatelj PU Božidar Kutleša na televiziji N1, trenutačno nedostaje poveznica između pojedinačnog OIB-a i grupe OIB-a, odnosno između prihoda i imovine pojedinca te prihoda i imovine obitelji ili kućanstva.
Kako se čini, sve je krenulo od potrebe stvaranja Registra stanovništva, koji bi djelomice ili u cijelosti zamijenio klasični popis stanovništva. No, umjesto institucija poput DZS-a ili MUP-a, posao su preuzeli Porezna uprava i Ministarstvo financija, koji će na njemu raditi u suradnji s drugim državnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave
