S novom školskom godinom u ponedjeljak 4. rujna, za oko 445.800 učenika osnovnih i srednjih škola kreće i eksperimentalni program cjelodnevne nastave u 62 škole, koji uključuje nove predmete, jaču satnicu pojedinih predmeta i pisanje zadaća u školi.
Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj godini 2023./2024. osnovnu školu pohađat će oko 300.300 učenika, dok će u srednjim školama biti ukupno oko 145.500 učenika.
Prema procjenama, prve će razrede osnovnih škola pohađati oko 35.000 učenika, što je manje nego lani kada je u školske klupe prvi put sjelo 35.794 prvašića, te još manje nego prije dvije godine kada ih je bilo blizu 37.000.
Točne podatke o broju upisanih u prvi razred osnovne škole Ministarstvo će imati do 30. rujna, odnosno kada škole dovrše upis učenika prvih razreda u bazu e-matica, koji je počeo 1. rujna.
U prvi razred srednje škole upisao se ove godine ukupno 39.961 učenik, oko 500 manje u odnosu na prošlu godinu te više nego dvije godine ranije kada ih se upisalo 38.229.
Od ukupno upisanih u prvi razred srednje, 28.341 je upisao strukovne škole, 10.839 gimnazije i 781 umjetničke škole.
Do 29. rujna traje naknadni upisni rok te se neupisani učenici još cijeli rujan mogu upisati na nepopunjena mjesta.
U eksperimentalnom programu 12 tisuća učenika
Od ove školske godine počinje se provoditi eksperimentalni program cjelodnevne nastave u 62 osnovne škole, a u njega će, prema podacima MZO-a, biti uključeno 12.373 učenika.
Projekt čiji je cilj izjednačavanje mogućnosti obrazovanja za sve učenike i podizanje znanja koje je ispod europskog prosjeka eksperimentalno će se provoditi iduće četiri godine i odnosi se na učenike od prvog do osmog razreda.
Od 2027., kada se škole izgrade i budu spremne za rad u jednoj smjeni, trebao bi ući u sve škole.
Plan je da učenici u odabranim školama provode više vremena tamo, uz jaču satnicu pojedinih predmeta, nove predmete te dodatne aktivnosti, uključujući pisanje školske zadaće.
Model cjelodnevne škole sastoji se od četiri odgojno-obrazovna programa - programa nacionalnog kurikuluma, odnosno obavezne i izborne nastave (A1), programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), izvannastavnih aktivnosti (B1) i izvanškolskih aktivnosti (B2).
U programima A1 i A2 sudjelovali bi svi učenici i u školi bi, ovisno o rasporedu, učenici razredne nastave boravili do 14 sati, a učenici predmetne nastave prosječno do 14,40 sati. Nakon obavezne nastave za sve učenike slijede aktivnosti izbornih programa za dio učenika.
Uz povećanje satnice nekih predmeta, poput hrvatskoga i matematike od prvog do osmog razreda, likovnog i glazbenog od prvog do četvrtog, tjelesnog u četvrtom, geografije u petom te tehničkog u šestom, uvode se i novi. Tako se kao alternativa vjeronauku od prvog do osmog razreda uvodi predmet Svijet i ja, a učenici od prvog do četvrtog razreda dobit će predmet Praktične vještine.
Od prvog do osmog razreda kao obavezan uvodi se predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Predmet priroda i društvo u nižim razredima razdvaja se na dva predmeta - Društvo i zajednica te Prirodoslovlje, a taj će predmet osnovnoškolci slušati do šestog razreda.
Iz MZO-a ističu da će se infrastrukturne prilagodbe škola novom načinu izvođenja nastave odvijati u skladu s dinamikom i provođenjem potrebnih radnji pojedinih škola te nabavkom dodatne opreme.
Za to je osigurano više od 18 milijuna eura, u rasponu od 150.000 do 550.000 eura, ovisno o veličini i broju učenika pojedine škole.
Jednu od škola uključenih u eksperimentalnu reformu OŠ Mladost u Osijeku prvog dana nove školske godine posjetit će ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
24 milijuna eura za oko 3370 pomoćnika u nastavi
Za školsku godinu 2023./2024. predviđen je iznos od 24 milijuna eura bespovratnih sredstava Europskog strukturnog i investicijskog fonda za oko 3370 pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika.
Sam natječaj za osiguravanje pomoćnika je u tijeku i započeo je postupak evaluacije projektnih prijava. Iz Ministarstva uvjeravaju da nema razloga da se pomoćnici koji se osiguravaju kroz ovaj natječaj ne budu osigurani na vrijeme neovisno o činjenici što je natječaj još u tijeku.
Nakon razornih potresa 2020. dovršetak obnove na području Sisačko-moslavačke županije u tijeku je na jednoj osnovnoj školi i četiri srednje škole.
U Zagrebu će se radovi nastaviti na tri škole te se njihov završetak, navodi MZO, očekuje do polovice 2024, a radi se o Prvoj ekonomskoj školi, Gornjogradskoj gimnaziji i Gimnaziji Tituš Brezovački.
Što se tiče olujnog nevremena koje je pogodilo Hrvatsku ovo ljeto iz Ministarstva ističu da je većina školskih objekata pretrpjela lakša oštećenja koja saniraju ili su već sanirali osnivači škola.
Za one škole kojima su potrebna značajnija sredstva i zahvati, koja osnivači nisu u mogućnosti samostalno napraviti, Ministarstvo će osigurati financijska sredstva.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja nastavlja provoditi i u ovoj školskoj godini nacionalne ispite za učenike četvrtoga i osmoga razreda u osnovnim školama.
Nacionalni ispiti za učenike četvrtoga razreda nastavit će se provoditi u 81 eksperimentalnoj školi iz hrvatskoga, matematike te prirode i društva.
Svi osmaši pisat će nacionalne ispite iz hrvatskoga, materinskoga jezika (samo za učenike koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina), prvoga stranog jezika, matematike, biologije, fizike, povijesti, kemije i geografije.
Matura će se održati od 4. do 27. lipnja.
