- Na Saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštivao - rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, najavljujući novo upozorenje Ustavnog suda.
Vlada, međutim, trenutno ne priprema novi Zakon o izbornim jedinicama, pa su informacije koje kolaju političkim kuloarima da vladajući HDZ namjerava cijelu Hrvatsku staviti u jednu izbornu jedinicu samo jedna od spekulacija. - Nemamo novina u odnosu na ono što smo ranije iskomunicirali. Prije izmjena se radi detaljna analiza postojećeg sustava. Kada budemo imali nešto konkretnije, obavijestit ćemo javnost - poručili su iz Ministarstva pravosuđa i uprave.
Hrvatska ima deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. U XI. izbornoj jedinici se biraju tri zastupnika dijaspore, a XII. izborna jedinica bira zastupnike nacionalnih manjina.
Odstupanja u broju birača između izbornih jedinica po zakonu ne smiju biti veća/manja od 5 posto u odnosu na prosjek. Prošli smo, međutim, sedam izbornih ciklusa u kojima su odstupanja bila veća od 5 posto pa se broj glasova potrebnih za saborski mandat bitno razlikuje od jedinice do jedinice, što dovodi do nepravedne raspodjele mandata.
Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, proveo je istraživanje koje je pokazalo da je u izborima od 2000. godine dosad nepravedno raspodijeljeno čak 64 zastupničkih mjesta.
Parlamentarni izbori 2020. godine jedini su izbori za koje mi se pokazalo da bi možda formiranje Vlade došlo u pitanje da je glas približno jednako vrijedio u svakoj izbornoj jedinici - rekao je Čular, čije je istraživanje otkrilo da je HDZ 2020. godine mogao dobiti čak tri mandata manje da su izborne jedinice korektno posložen
