Sve dok se ne oglasi Sud za ljudska prava u Strasbourgu o zahtjevima slovenskih ribara koji su toj instituciji podnijeli tužbu protiv Hrvatske zbog navodnog kršenja ljudskih prava zbog kazni za ribarenje, slovenska strana ne želi razgovarati s hrvatskom o privremenom rješenju – odnosno režimu ribarenja u spornim vodama Piranskog zaljeva – koje bi olakšalo svakodnevni život stanovnicima pograničnih područja, državama, ali i smanjilo troškove koje obje države plaćaju odvjetnicima koji jedini profitiraju od cijelog slučaja.
Iako je privremeni dogovor već gotovo bio postignut za vrijeme Vlade bivšeg premijera Janeza Janše, s promjenom vlasti u Sloveniji, razgovori o tome su stali jer slovenska strana u njima ne želi sudjelovati iako joj Hrvatska stalno nudi tu opciju i inzistira da se život normalizira.
Hrvatska pak smatra – i to je rekla i slovenskoj strani – da Slovenci neće uspjeti ni u ovom postupku, da je već Sud EU jasno rekao da nema povrede prava EU, da je riječ o otvorenom graničnom pitanju koje spada u područje međunarodnog prava.
Sam spor u Strasbourgu još je na početku u ovom postupku. Slovenski ribari su se krajem ožujka obratili Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog kazni, nakon što su iscrpili pravne mogućnosti žalbe u Hrvatskoj, uključujući i Ustavni sud.
Kako je situacija na terenu neriješena, kazne za lov dobivaju slovenski i hrvatski ribari ako love u području koje dvije države – koje različito tumače graničnu crtu – smatraju svojim. Hrvatska ne priznaje kontaminiranu arbitražu i njezinu odluku, dok Slovenija inzistira na njoj.
