Ne pamti se da je neka građanska protestna incijativa u Hrvatskoj ostvarila tako brz uspjeh poput one nedavne u Velikoj Ludini pokraj Kutine. Tamo je naime bila planirana gradnja pogoleme klaonice peradi, uz popratnu kafileriju, u investiciji Perutnine iz Ptuja, odnosno MHP grupe vlasnika Yuriya Kosiuka, ukrajinskog milijardera. No mještani tog i nekoliko susjednih sela uznemirili su se zbog nekih problematičnih činjenica u vezi s projektom. Prvo, doznali su da bi pogon koristio vodu iz sliva tamošnje rječice Česme, ali bi i tzv. pročišćenu otpadnu tekućinu izlijevao natrag direktno u nju.
Budući da je posrijedi vodotok izuzetno skromnog kapaciteta, oni smatraju da predviđena dva industrijska zdenca potencijala 80 litara u sekundi, te otprilike 840 milijuna litara otpadne industrijske i sanitarne tekućine godišnje, ne računajući oborinsku u krugu pogona, enormno ugrožavaju taj sliv. Posrijedi je rječica koja ljeti ponekad gotovo i presušuje.
„Bojimo se da bi drastično opala razina podzemnih voda, pa bi presušili i zdenci koje ovdje mnogi koristimo“, rekla je za Deutsche Welle Kaya Perčić, predstavnica Građanske inicijative protiv izgradnje klaonice, koju smo telefonski kontaktirali dok je radila na svom Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) pored samog sela.
„Osim toga, Česma se nedaleko odavde ulijeva u Lonju“, napomenula je ova inženjerka krajobrazne arhitekture, „a ona zatim ulazi u Park prirode Lonjsko polje koje je, kao iznimno važno stanište mnogih vrsta ptica i riba, zaštićeno u okviru europske mreže Natura 2000. O tome već dovršena Studija o utjecaju na okoliš uopće ne vodi računa, baš kao ni o tolikim OPG-ovcima koji ovdje živimo od ekološke proizvodnje povrća i voća.“ Za mišljenje smo potom upitali i ravnatelja PP Lonjsko polje koji navodno nije bio niti formalno upoznat s projektom, dok mu o njemu nisu javili iz inicijative u Velikoj Ludini.
„Točno je, nismo bili obaviješteni“, izjavio je ravnatelj Domagoj Šejatović za DW, „valjda zato što se objekt ne bi nalazio u granicama obuhvata Parka prirode. I ne mogu tvrditi bi li doista štetio, jer nisam imao uvid u podatke, pa mi je teško sa sigurnošću reći što bi se moglo desiti u praksi. No razumijem iskazanu bojazan lokalnog stanovništva. Stoga načelno mogu reći da nismo zadovoljni takvim pristupom, i da ne podržavamo razvoj projekta na taj način.“ Ali teško je ne posumnjati u loše efekte projekta, jer je Građanska inicijativa otkrila i to da bi mjerne stanice za onečišćenje proradile tek nakon započinjanja proizvodnje.
„Pored eutrofikacije tj. prezasićenja vodotoka i podzemnih voda organskom tvari“, rekla nam je između ostalog Perčić, „postoji i opasnost od ogromnih emisija CO2 i drugih štetnih tvari. Studija navodi gotovo 17 tona emisije godišnje, a čitava općina danas generira oko pet tisuća tona. S tim da bi pogon bio udaljen 50 metara od prve kuće, i 450 metara od dječjeg vrtića i škole. Naš OPG udaljen je oko jedan kilometar, ali mi organski uzgajamo povrće i za osjetljivije kupce, npr. majke s malom djecom. Tome bi dakle neminovno bio kraj."
Kroz selo bi prolazilo nekoliko stotina novih vozila dnevno
Povrh svega, uz klaonicu za 225 tisuća pilića i druge peradi na dan, te kafileriju s kapacitetom od predviđenih 141 tone spaljenih životinjskih ostataka dnevno, upada u oko planirani rast cestovnog prometa. Po službenim projekcijama, MHP grupa prouzročila bi cirkulaciju od dodatnih 560 osobnih automobila zaposlenika, šest autobusa, 94 kamiona za dovoz peradi i repromaterijala, te za odvoz gotovih proizvoda, uz 15 vozila ostalih pomoćnih djelatnosti. Uostalom, tamo bi se zaposlilo oko 1.200 radnika, pa ne čudi toliko prometovanje, uz veliki kapacitet proizvodnje.
S tim na umu peticiju protiv gradnje potpisalo je ovih dana, i to u hipu, oko 1.100 stanovnika općine koja broji 2.283 stanovnika. Općinski načelnik Dražen Pavlović zatim je bez oklijevanja zaustavio projekt, iako je u komunikaciji za DW iskazao razmjerno nezadovoljstvo takvim razvojem događaja. Prenio nam je da se čuo već i s predstavnicima investitora, da su reagirali vrlo suzdržano i uljuđeno, ali uz evidentnu razočaranost. Općina neće snositi nikakve izravne ugovorne sankcije zbog prekidanja projekta, pored gubitka dva milijuna eura od zaustavljene prodaje zemljišta, i 100 tisuća eura godišnjeg prihoda od komunalnog doprinosa, a Pavlović spominje i gubitak dijela razvojne perspektive ovog kraja.
e
„Sve smo radili javno, a tako bismo i nakon usvajanja studije utjecaja sazvali javnost na dijalog da iskomuniciramo prednosti i probleme. Tako se to inače radi. No kad je lavina krenula, normalni dijalog više nije bio moguć. Moje mišljenje više nije bitno, moj interes je interes stanovnika moje općine, kakav bio da bio. Drugih sličnih planova zasad nemamo. Hrvatskoj nedostaje greenfield investicija, proizvoditi se mora, ne možemo samo otvarati trgovine. Neću se prestati truditi u tom pravcu, da nađemo nešto prihvatljivo za stanovnike naše općine“, rekao nam je Dražen Pavlović.
Perutnina bez odgovora
Načelnik Općine Velika Ludina, inače član HDZ-a, zamolio je i da prenesemo jedan demanti na tvdnje iz nekih medija po kojima on „otkazuje poslušnost“ hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, predsjedniku te stranke. Pavlović tvrdi da to nije istina, i da se Plenković jest svojedobno sastao s Kosiukom, ali da se njemu, načelniku Velike Ludine, nikad nije obratio u vezi s ovom investicijom. Mi smo se pak obratili Perutnini Ptuj, ali do objave ovog članka nismo dobili odgovor. Nadalje treba upozoriti i da smo sami došli do izvjesnog aspekta ove teme koji bi trebalo demantirati. U prezentaciji događaja u jednom od najviđenijih hrvatskih medija, problemsko pitanje u prvom planu nije bilo ono ekološko.
Tamo je dakle nametnut jasan dojam po kojem je glavni prigovor mještana tog moslavačkog sela bila pretpostavka dovođenja 1.200 stranih radnika, s obzirom na to da domaćih na raspolaganju u blizini jednostavno nema.
„Ne znam zbog čega je to istaknuto, ali nije bilo tako. Brinu nas općenito ciljani resursi, a to su primarno ekološki. No dovođenje velikoga potrebnog broja radnika sa strane, bez obzira na porijeklo, zaista je bilo jedno od pitanja koja smo postavili. Jer, nema adekvatnog kapaciteta za njihov smještaj, kao i potencijalno njihovih obitelji, uz očekivanu prometnu zakrčenost“, izjavila je Kaya Perčić.
Mnogi nesretni ljudi u Velikoj Ludini
Neku drugu lokaciju za svoj pogon tako će, po svemu sudeći, morati pronaći MHP grupa čije ime, inače, predstavlja kraticu za engleski izraz „many happy people“, a u prijevodu na hrvatski – mnogi sretni ljudi. Jednostavno, u Velikoj Ludini se pokazalo da mnogi ljudi nisu ni najmanje sretni u vezi s tim projektom. "Ovakvo megalomansko postrojenje opravdano zabrinjava mještane općine Velika Ludina i susjednih naselja jer bi neminovno donijelo niz negativnih utjecaja na okoliš u kojem žive", rekao nam je na koncu Marko Košak, potpredsjednik Zelene akcije, najveće hrvatske ekološko-aktivističke organizacije koju je Građanska inicijativa iz Velike Ludine pozvala na suradnju.
„S obzirom na sve što su oni problematizirali, poput pitanja emisije ugljičnog dioksida ili pitanja otpadne vode koja bi mogla ugroziti ekosustav Lonjskog polja, Zelena akcija podržava ovu građansku inicijativu. Zahtijevamo od općinske vlasti da definitivno ne dozvoli gradnju ovog postrojenja. Uz iskazivanje protivljenja, ona bi trebala pozvati resorno ministarstvo da i samo obustavi postupak procjene utjecaja na okoliš i donese rješenje da se nisu stekli uvjeti da investitor realizira izgradnju postrojenja", rekao nam je Košak.
U protivnom, dodao je on, ako naposljetku svejedno bude poduzeto nešto drugo, Zelena akcija će se još intenzivnije uključiti u obranu javnog interesa i zaštite okoliša.
