Na domaćem tržištu nekretnina u prvih devet mjeseci 2025. godine ostvareno je 85,6 tisuća kupoprodaja, što je pad za 13 posto na godišnjoj razini, pri čemu s padom od 30 posto prednjači Splitsko-dalmatinska županija, pokazuje analiza agencije za promet nekretninama Opereta.
Rast u samo tri županije
Najveći dio transakcija i dalje čine stanovi i apartmani, s ukupno 17.164 prodaje, također uz pad od 13 posto, dok je broj prodanih kuća, 2.278, bio manji za 22 posto u odnosu na isto doba lani. Ukupno gledano, stambeni segment bilježi pad od 14 posto, ali ostaje nositelj tržišne aktivnosti s ukupno 19.442 prodaje, istaknuto je.
Iako brojke pokazuju blago usporavanje, kažu u agenciji, tržište i dalje ostaje dinamično i aktivno, s jasnim naznakama promjene kupovnih navika. Direktor Operete Boro Vujović kaže da je ovakav trend rezultat kombinacije faktora – usporavanja tržišta u zemljama iz kojih dolazi najveći broj kupaca, većih kamatnih stopa u eurozoni te znatnog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj.
Regionalno gledano, samo tri županije bilježe rast broja transakcija – Varaždinska za 38 posto, Koprivničko-križevačka za 18,2 posto i Ličko-senjska za 13,6 posto. "Ovaj trend potvrđuje sve izraženiju decentralizaciju tržišta – interes se širi prema sjevernim i kontinentalnim krajevima, gdje je omjer cijene i kvalitete života povoljniji, a investicije sve češće dolaze od domaćih kupaca", stoji u analizi.
Pad broja inozemnih kupaca za 22 posto
S druge strane, Jadran bilježi izražen pad aktivnosti, pa je tako u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosio 29,7 posto te Dubrovačko-neretvanskoj županiji 27,4 posto. No, između njih se našla i Krapinsko-zagorska županija, u kojoj je broj transakcija bio manji za 27,9 posto.
Iz Operete ocjenjuju da je ovo dijelom i posljedica pada broja inozemnih kupaca u prvih devet mjeseci, za 22 posto u odnosu na lani, a koji su uglavnom kupovali nekretnine na obali.
Najviše stranih kupaca i dalje dolazi iz Njemačke, Slovenije i Austrije, ali s dvoznamenkastim padom – između 22 i 28 posto. Pad interesa vidljiv je i kod skandinavskih zemalja, dok s druge strane rast bilježe manja tržišta poput Srbije, za 28 posto, Sjeverne Makedonije 38 posto i Rumunjske za 50 posto. "To ukazuje na postupnu diversifikaciju izvora kupaca", napomenuto je.
"U ponudi nema dovoljno nekretnina koje odgovaraju budžetima inozemnih kupaca. Najveći je problem nesrazmjer između onoga što kupci traže i onoga što je dostupno. Na obali se najviše traže nekretnine do 500 tisuća eura, ali takvih je vrlo malo u ponudi. Za razliku od prije nekoliko godina, danas je i znatno manje kupaca s velikim budžetima, primjerice iznad milijun eura“, kaže Vujović.
U Zagrebu 20 posto manje kupoprodaja
U Zagrebu je u prvih devet mjeseci ove godine prodano 11.682 nekretnine, što je 2.859 odnosno 19,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak, glavni grad ostaje najaktivnije pojedinačno tržište u Hrvatskoj. Po Vujoviću, manji broj transakcija više govori o ograničenoj ponudi kvalitetnih stanova nego o padu interesa. "Kupci su prisutni, ali sve više traže novogradnju koja pruža kvalitetu i vrijednost. Ovo usporavanje kupoprodaja rezultiralo je stabilizacijom traženih cijena i to starijih nekretnina“, kazao je.
Smatra i da je trenutno stanje na tržištu idealno za kupce koji razmišljaju dugoročno. "Cijene su stabilnije, pregovarački prostor je veći, ponuda je diversificirana. Manje transakcija ne znači slabije tržište – naprotiv, brojke pokazuju sazrijevanje tržišta nekretnina. Kupci više ne trče za prilikama, već traže vrijednost i sigurnost ulaganja“, zaključio je Vujović.
