U Hrvatskoj raste konzumacija kemijskih droga kokaina, amfetamina, ecstasyja te uzgoj kanabisa, što je, uz ponašajne ovisnosti kao što su igre na sreću, te konzumaciju alkohola i duhana, glavni problem koji se pokušava riješiti zajedničkim Akcijskim planom za suzbijanje ovisnosti.
"Shvatili smo nužnost promjene pristupa pa smo po prvi put krenuli zajednički gledati cijeli niz ovisnosti koje uključuju alkohol, cigarete, kocku, video igre i druge što do sada nije bila praksa nego je za pojedine ovisnosti postojao zaseban nacionalni program", izjavio je na predstavljanju Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti do 2026. pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković.
Učili smo iz primjera drugih zemalja koje su sličnije nama i gledali kako unaprijediti sustav da nam sustav bude efikasniji, dodao je.
Po podacima iz 2022. pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo registrirano je 6078 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama pri čemu je 641 osoba bila na liječenju.
Zbog ovisnosti o opijatima na liječenju je bilo 4741 osoba, od kojih je 138 bilo liječeno prvi put.
Broj liječenih osoba je porastao, ali je i dalje manji u odnosu na godine prije pandemije covida.
Prosječna dob liječenih osoba je 40,8 godina, dok prva eksperimentiranja s drogom kreću u dobi od oko 16,3 godina. U 2022. godini je na liječenju bilo ukupno 132 maloljetnika.
Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti
Akcijskim planom koji je dio Nacionalne strategije nastoji se sveobuhvatnije pristupiti problemu ovisnosti i to kroz zajednički rad Ministarstva zdravstva i Ministarstva unutarnjih poslova.
"Ministarstvo zdravstva inzistira na kvaliteti preventivnih programa koji bi odgovarali potrebama. Radimo na osiguranju kvalitete usluge gdje nam je naglasak uvijek na prevenciji i želimo da tu funkcioniraju dokazani programi koji odgovaraju potrebama i koji će biti efikasni". rekao je Petković.
Pojasnio je kako je u tu svrhu s radom započela Info linija za ovisnosti koja građanima omogućava informiranje o tome kome se obratiti za savjet ili pomoć ako oni ili netko njima blizak ima problem u borbi s ovisnostima.
Pripremljena je brošura za ponašajne ovisnosti kako bi ljudi mogli vidjeti što je to i a znaju gdje mogu potražiti pomoć.
Za samu provedbu akcijskog plana osigurano je 160 milijuna eura, većinski iz redovnih sredstava ministarstva i nadležnih zavoda, rekao je Petković.
Akcijskim planom će se provoditi i mjere te niz projekata kojima će se nastojati zadovoljiti tri strateška prioriteta, a to su smanjenje potražnje sredstava ovisnosti, smanjenje dostupnosti droga i povezanog kriminala te povećanje institucionalnih kapaciteta za učinkovitije politike na području ovisnosti.
"Naglasak je na prevenciji, tretmanute smanjenja zdravstvenih i socijalnih posljedica te smanjenju ponude koji nastojimo ostvariti u suradnji s represivnim aparatom" dodao je Petković.
Petković smatra i kako budućnost nosi nove izazove za cijeli sustav pri čemu je poseban naglasak stavio na epidemiju fentanila koja je u SAD-u uzela 110.000 života te koji bi mogao postati novi problem za Europu.
"U Afganistanu se rapidno smanjuje uzgoj opijumskog maka, pa se javlja pitanje hoće li doći do nestašice heroina na tržištu. Ako do toga dođe, treba voditi računa o zamjeni koja bi se mogla pojaviti, a to je potencijalno fentanil. Jedini način da se suzbije šteta nastala fentanilom je nalokson, lijek koji se koristi za poništavanje efekata opijatnog predoziranja." dodao je Petković.
Rekordne zapljene droga
Bilježe se rekordne zapljene svih vrsta droga, više od deset tisuća.
U Hrvatskoj se većinom plijene kemijske droge, prvenstveno amfetamini, metamfetamini, ecstasy. U Hrvatskoj je i problem velika količina uzgoja marihuane te je kanabis oko 70 posto problematike.
Također u posljednje dvije godine smo zaplijenili preko tonu kokaina", ističe Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga u Ravnateljstvu policije objasnivši da su kemijske droge u porastu jer su jeftinije te se proizvode u zapadnoj Europi.
Rastović je upozorio i kako krijumčarenje kokaina predstavlja ozbiljni sigurnosni problem.
"Nacionalni problem, kad je u pitanju kokain, u većini Europe nije u konzumaciji nego enormna količina novca koje zločinačke organizacije akumuliraju te njime ugrožavaju regionalnu i nacionalnu politiku", rekao je.
