Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona (OZ) u cijelosti te je obustavio postupak ocjene ustavnosti Obiteljskog zakona u odnosu na Centar za posebno skrbništvo.
Sud ističe da je ukinuo one odredbe OZ-a za koje je utvrdio da doista utječu na vladavinu prava i pravnu sigurnost.
Dodaje i da su protiv te odluke i rješenja glasovali suci Lovorka Kušan i Goran Selanec.
Obiteljski zakon je jedan od najvažnijih sistemskih zakona koji se bavi pravima i odnosima oko dva milijuna bračnih drugova i 800.000 djece te ima ''kapilarne učinke na pojedince i cjelokupnu društvenu zajednicu''.
Ustavnost OZ-a osporavalo 11 predlagatelja
Ukinute odredbe ili dijelovi odredaba OZ-a prestaju važiti 31. prosinca 2023. do kada je Hrvatski sabor dužan donijeti zakon o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona iz 2015. godine ili novi zakon, ističe Ustavi sud.
Podsjećaju da je prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona podnijelo 11 fizičkih i pravnih osoba kao predlagatelja, od kojih su gotovo svi osporili ustavnost OZ-a u cijelosti, dok su pojedini predlagatelji posebno osporili i suglasnost pojedinih odredaba s Ustavom.
Pojašnjavajući prijedloge za ocjenu ustavnosti OZ-a, Ustavni sud je izvijestio da su prigovori predlagatelja bili usmjereni na gotovo sva područja koja su predmet uređenja OZ-a, odnosno brak i izvanbračnu zajednicu žene i muškarca, odnose roditelja i djece, mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, skrbništvo, posvajanje, uzdržavanje, obvezno savjetovanje i obiteljsku medijaciju te postupke u vezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom.
Ustavni sud precizira da se prigovori svode na tvrdnje od nedopustivoj manjkavosti zakonskog teksta koji ga čini nejasnim, neodređenim i nedosljednim, što može imati izravne posljedice na njegovu primjenu u praksi, bilo u pogledu njegove neujednačene primjene, bilo u pogledu opće neprimjenjivosti pojedinih dijelova ili pak zbog nepripremljenosti institucionalnih mehanizama za njegovu djelotvornu provedbu u praksi.
Nadalje, ističe sud, većina predlagatelja smatra i da je najveći dio OZ-a iz 2015. zapravo identičan OZ-u iz 2014. godine u odnosu na koji je Ustavni sud pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i obustavio ga od primjene, što smatraju "nepoštivanjem odluke Ustavnog suda".
Nedostaci ozbiljni ali nedostatni za nesuglasje s Ustavom u cijelosti
Sud ističe da je nakon temeljite analize zakona, prijedloga predlagatelja i dostavljenih stručnih mišljenja zaključio da u pojedinim odredbama postoje nedostaci koji dovode do konačne ocjene o njihovoj disfunkcionalnosti do mjere koja se mora ocijeniti neustavnom.
Ustavni sud upozorava da isključivanjem ukinutih odredaba iz pravnog postupka postoji mogućnost pojave pravnih praznina na pojedinim mjestima u zakonu te primjećuje da OZ u cijelosti obiluje nomotehničkim nedostacima i nesistematično raspoređenim normama, što otežava njegovo čitanje, a samim time i primjenu.
Međutim, naglašava sud, takvi nedostaci, iako ozbiljni, nisu dostatni da bi Ustavni sud osporeni zakon u cijelosti ocijenio nesuglasnim s Ustavom.
Ustavni sud posebno ističe da je u donošenju odluke imao u vidu činjenicu da je od donošenja OZ-a proteklo više od sedam godina pa je na neke dvojbe iznesene u prijedlozima predlagatelja, tijekom njegove primjene praksa već dala odgovor, a neke su s protekom vremena postale bespredmetne.
Primjerice, svi su predlagatelji osporavali osnivanje nove ustanove, Centra za posebno skrbništvo, jer nisu stvorene zakonodavne, institucionalne i materijalne pretpostavke za njegovo osnivanje.
Ustavni sud odbio Hernadija
Međutim, budući da Centar obavlja svoje Obiteljskim zakonom predviđene nadležnosti već sedam godina, a osobito nakon stupanja na snagu Zakona o Centru za posebno skrbništvo 2020. Ustavni sud, neovisno o uvjerljivosti argumenata predlagatelja, više ne nalazi razloge za ispitivanje ustavnosti koje su se odnosile na taj Centar.
Ustavni sud je u utorak s odgodnim učinkom od šest mjeseci ukinuo točku III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta koju je donijelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja 2019., a kojom je određeno da će se na odlagalištima neopasnog otpada nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjenja kapaciteta, odnosno do početka rada Centara za gospodarenje otpadom.
Također, Ustavni sud se po prvi puta obratio Sudu EU s prethodnim pitanjem o tumačenju prava EU u vezi s odbicima poreza na dohodak roditelja koji uzdržavaju studente, a koji su ostvarivali slobodu kretanja i boravka u drugoj državi EU u svrhu obrazovanja koristeći potporu za mobilnost iz programa Erasmus+.
Uz to, Ustavni sud je odbio ustavnu tužbu čelniku mađarskog MOL-a Zsoltu Hernadiju podnijetu protiv presude Vrhovnog suda kojom je odbijena Hernadijeva žalba i potvrđena presuda zagrebačkog Županijskog suda.
Presudom Županijskog suda Hernadi je osuđen na dvije godine zatvora zbog davanja mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu
