Demograf Ivan Čipin kaže da je riječ o očekivanim trendovima s obzirom na to koliko je stranih radnika u Hrvatskoj. Vjeruje da je i među 46.000 koji su lani otišli iz Hrvatske više od polovice stranih radnika koji se vraćaju u svoje zemlje ili odlaze drugdje. Podaci od prije dvije godine pokazuju da je među odseljenima bilo 35-40 posto stranaca odnosno nisu svi koji su otišli iz Hrvatske hrvatski državljani, što govori da se njihov migrantski trend smanjuje. Dodaje da u tim "radnim" migracijama ljudi dolaze u Hrvatsku na godinu ili više, ovisno o poslodavcu, a potom i nerijetko odlaze.
"Zasad uglavnom nemamo trajnu migraciju stranih radnika, dolaze bez obitelji jer radi se o ekonomskoj migraciji", naglašava Čipin.
Vrhunac odlaska iz Hrvatske zabilježen je 2017., kad su otišla čak 47.352 građanina odnosno razlika između odseljenih i doseljenih građana bila je u minusu čak 31.799. Nakon toga se situacija pomalo smirivala i taj negativni omjer je padao, ali je tek u prošloj godini stigla pozitiva.
"Trend povećanja migracija u Hrvatsku će se nastaviti sve dok imamo ekonomski rast i dok nam bude nedostajalo radnika u sektorima u kojima treba manje kvalificirane radne snage poput trgovine, građevine, turizma...", kaže Čipin koji je uvjeren da će i dalje trebati uvoziti radnu snagu, s obzirom na to da traje obnova od potresa i širenje uslužnih djelatnosti. Dodaje i da "naše migracije nisu tipične" jer oni koji dolaze u Hrvatsku uglavnom ne dolaze da bi se tu preselili već samo zbog posla i jer uglavnom dolaze sami muškarci.
Što se pak tiče iseljavanja hrvatskih građana, Čipin drži da je kriva percepcija prema kojoj uglavnom odlaze visokoobrazovani.
"Više odlaze oni sa srednjim obrazovanjem i fizički radnici, pa zapravo nije tolika drama s visokoobrazovanima kao što se to pokušava prikazati", izjavio je Čipin.
