Prečesto su potrebni kompromisi zasjenjeni javno insceniranom svađom i glasnim ideološkim zahtjevima. Prečesto je savezni ministar Lindner blokirao zakone. Prečesto je taktično stranačko-politički sitničavo djelovao, prečesto me iznevjerio."
U ovim riječima se dala primijetiti duboka frustracija kancelara Olafa Scholza (SPD) kad je u 21.15h u srijedu (6.11.) javnosti objavio smjenu saveznog ministra financija iz koalicijskog partnera FDP-a Christiana Lindnera. Scholz je dodao: „Kao savezni kancelar to ne mogu tolerirati."
Kancelar je naglasio da je u ove tri godine, koliko su skupa bili na vlasti socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), uvijek iznova iznosio prijedloge o tome „kako jedna koalicija sastavljena od tri različite stranke može doći do dobrih kompromisa". To je često bilo teško, dodao je Scholz, piše Deutsche Welle.
Kasno navečer u srijedu je šef FDP-ovog kluba zastupnika Christian Dürr službeno objavio da će se svih četvero FDP-ovih ministara povući s dužnosti. Riječ je o ministru financija Lindneru, ministru prometa Volkeru Wissingu, ministru pravosuđa Marcu Buschmannu i ministrici obrazovanja Bettini Stark-Watzinger. Time FDP okončava takozvanu semafor-koaliciju.
No u međuvremenu je Volker Wissing objavio da ostaje na dužnosti ministra prometa i da zbog toga istupa iz FDP-a. Nakon Lindnerove smjene je Wissing, kako navodi, razgovarao s kancelarom Scholzom koji ga je upitao želi li ostati na dužnosti, na što je ovaj pozitivno odgovorio. Wissing se, prema vlastitim navodima, neće učlaniti u neku drugu stranku.
Glasni zahtjevi za što skorijim raspisivanjem prijevremenih izbora stižu iz oporbe. Šef demokršćana i kluba zastupnika te stranke (CDU) Friedrich Merz i njegov parlamentarni kolega iz CSU-a Alexander Dobrindt su od kancelara zatražili da pitanje povjerenja vladi u Bundestagu pokrene odmah, umjesto 15. siječnja, kako je to najavljeno. Stoga bi Merz, koji je ujedno i službeno kancelarski kandidat svoje stranke, najradije htio da se prijevremeni izbori održe već u drugoj polovici siječnja. Prema sadašnjem planu i u skladu s ustavnim odredbama bi se prijevremeni izbori trebali održati do kraja ožujka 2025. Idući redovni parlamentarni izbori su bili predviđeni za rujan 2025.
Prva trostranačka koalicija u povijesti Savezne Republike Njemačke se 15. studenoga 2023. počela tako opasno ljuljati da se više nije mogla održati. Tog dana je Ustavni sud proračunsku politiku savezne vlade u dijelovima proglasio neustavnom. Konkretno je bilo riječ o 60 milijardi eura. Bundestag je, naime, za vrijeme pandemije koronavirusa odobrio određene kredite za borbu protiv posljedica. Ali na kraju nije bio potreban čitav odobreni iznos. Kada je stupila na vlast, semafor-koalicija je odlučila da će s preostalih 60 milijardi eura financirati klimatsku i energetsku politiku. No to preusmjeravanje sredstava je bilo protuustavno.
Pritom su upravo te milijarde bile odlučujuće za formiranje jedne koalicije koja je ustvari nespojiva. SPD i Zeleni su u stvari lijeve stranke koje se zalažu za jaku državu i državni novac ulažu u socijalnu politiku i zaštitu klime. Gospodarsko-liberalni FDP je praktično na svim poljima za koje se ove dvije stranke zalažu – suprotnog mišljenja.
Liberali dosta polažu na vlastitu odgovornost samih građana. Država bi trebala samo u iznimnim slučajevima intervenirati i financijski se koliko god moguće suzdržavati. U predizbornoj kampanji je ta stranka obećala da će sanirati proračun i ponovno se pridržavati ustavom propisane dužničke kočnice.
Dodatni kapital od 60 milijardi eura, koji nije bio dio saveznog proračuna, pomogao je u prevladavanju proturječnosti. Bio je to financijski poslovni temelj te koalicije, jer je tako bilo moguće štedjeti u proračunu, a opet imati novac za socijalnu i klimatsku politiku SPD-a i Zelenih.
Planovi su bili veliki: Njemačka je trebala postati prethodnica po pitanju zaštite klime, a namjeravana je bila i izgradnja 400.000 novih stanova. Socijalna država se trebala modernizirati i reformirati socijalna davanja i mirovinske doprinose. Ujedno su se trebala povisiti ulaganja u istraživanja i razvoj.
Ispočetka je to savezništvo, koje je započelo jednim selfijem vodećih glava Zelenih i liberala, dobro funkcioniralo. Pritom su upravo ove dvije stranke jedan politički duo koji je dijametralno različit po pitanju političkih uvjerenja. Željeni partner Zelenih je bio SPD koji je pobijedio na parlamentarnih izborima. Ali taj duo nije mogao imati parlamentarnu većinu, za to im je trebao FDP. To je bio prvi kamen spoticanja u koaliciji. Liberali su uvijek mogli argumentirati da, ako se surađuje s njima, bez njih vlast ne funkcionira.
Dobrih namjera nije manjkalo. Pri predstavljanju koalicijskog ugovora je istaknuto kako se „suprotnosti mogu privući". Olaf Scholz (SPD), koji je nešto kasnije imenovan kancelarom, govorio je o „koaliciji na istoj razini".
Obećanje da će se diskusije uvijek voditi u povjerenju i da se u javnost neće izlaziti s međukoracima već s rješenjima, nije trajalo ni 100 dana. Međutim, nijedna vladajuća koalicija prije toga nije bila suočena s tako masivnim izazovima kao ova. Korona-pandemija se vratila, Rusija je napala Ukrajinu, zaustavljene su isporuke plina i nafte te je Njemačkoj prijetila energetska kriza.
Prvi duboki rez je semafor-koalicija zadobila kad je ministar financija Lindner u javnost izašao s idejom da se odobri popust na benzin i diesel zbog eksplodirajućih cijena goriva. Zatečeni Zeleni su reagirali ljutito i odbijajući te to jasno dali do znanja i javno.
Od tada je vladao drukčiji ton koji je postajao sve suroviji. Svađe su sve više zasjenjivale politički učinak. Građani su to kažnjavali opadajućom podrškom. Semafor-koalicija je tako uspjela postati najneomiljenija vlada u povijesti Savezne Republike Njemačke. Dominantne su bile razmirice oko novca. SPD i Zeleni su imali problem s dužničkom kočnicom, jer je zbog rata u Ukrajini, izbjeglica, Bundeswehra i sanacije infrastrukture u Njemačkoj lista potreba postajala sve duža. No, FDP se nije dao omekšati po tom pitanju i pridržavao se kursa štednje, a trebao se uskoro donijeti i odobriti proračun za 2025. godinu. Pregovori o tome proračunu su završili tako da je Bundestagu proslijeđen proračunski prijedlog s rupom od 12 milijardi eura. Paralelno s tim su se održali pokrajinski izbori u rujnu 2024. na istoku zemlje. Nikad ranije ove tri stranke nisu zabilježile tako loše rezultate kao tada. To je bio politički šamar za SPD, Zelene i FDP.
Nakon tih izbora je šef FDP-a Lindner postavio ultimatum i proglasio „jesen odluka". Požurivao je koalicijske partnere u donošenju zakona o kojima su se sporili. Atmosfera je postala katastrofalna i predbacivanja stranačkih ljudi su se odvijala preko medija. U listopadu je Lindner svom ultimatumu dodao katalog zahtjeva u kojem praktično raskida s čitavom gospodarskom i financijskom politikom koalicije. SPD i Zeleni su govorili o provokaciji i već u tom trenutku sumnjali da Lindner igra na propadanje semafor-koalicije.
Ukoliko se prijevremeni izbori održe prema aktualnom planu krajem ožujka, a ne u siječnju, kako to zahtijeva šef demokršćanske oporbe Friedrich Merz, kancelar Scholz bi to vrijeme htio i mogao koristiti da progura još nekolicinu zakona.
Foto: Instagram/@volkerwissing
