Europska središnja banka u četvrtak je snizila ključnu kamatnu stopu na 3,25 posto, u svom trećem ovogodišnjem sniženju za četvrtinu postotnog boda.
Ovaj put središnje tijelo monetarne politike eura ugostila je Banka Slovenije.
Prema središnjem tijelu monetarne politike eura, odluka o novom smanjenju temelji se na ažuriranoj procjeni inflatornih izgleda intenziteta monetarne politike u gospodarstvu i financijskom sustavu.
Prema ocjeni ECB-a, najnoviji podaci o inflaciji pokazuju da se njezin pad nastavlja u skladu s očekivanjima, dok su posljednji pokazatelji gospodarske aktivnosti lošiji od očekivanih.
Sljedećih mjeseci očekuje se rast inflacije, a potom tijekom sljedeće godine pad prema ciljanoj vrijednosti od dva posto.
"Na izglede za inflaciju također utječu nedavna negativna iznenađenja u pokazateljima gospodarske aktivnosti", navodi se.
Glavni paramaetar rasta cijena u europodručju usporio je na 1,8% u rujnu, padajući ispod cilja središnje banke od 2% po prvi put u tri godine.
ECB je unatoč tome primijetio rizike u svojim izgledima, predviđajući da će inflacija "porasti u nadolazećim mjesecima, prije nego što padne na cilj tijekom sljedeće godine".
Ovo je prvi put da je ECB smanjio stope na uzastopnim sastancima od prosinca 2011.
Očekivanja bržeg tempa monetarnog popuštanja rasla su od sastanka ECB-a 12. rujna, kada su tržišne cijene predložile samo još jedno smanjenje stope ove godine, umjesto dva navedena u četvrtak ujutro.
Zajedno s posljednjim podacima o inflaciji od 1. listopada, ta promjena u raspoloženju došla je usred labavih komentara raznih članova ECB-a. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde također je pokolebala tržišta kada je rekla da najnovija očitanja podataka "jačaju naše povjerenje da će se inflacija pravodobno vratiti na ciljanu razinu".
Drugi ključni čimbenik bili su izgledi za rast eurozone. ECB je smanjio svoju prognozu rasta eurozone za 2024. prošlog mjeseca zbog slabije domaće potražnje, sada predviđajući rast BDP-a od 0,8%, u usporedbi s 0,9% prethodnih. Neka od njegovih najvećih gospodarstava i dalje se suočavaju s velikim izazovima, uključujući slabost proizvodnje u Njemačkoj i golemi projekt fiskalne konsolidacije koji se nazire u Francuskoj; dok pokazatelji sentimenta ostaju slabi.
Upravno vijeće Europske središnje banke priopćilo je da su na izglede za inflaciju "utjecala nedavna negativna iznenađenja u pokazateljima gospodarske aktivnosti".
Poslovna aktivnost u eurozoni, mjerena Indeksom menadžera nabave, smanjila se prvi put u sedam mjeseci u tjednu od 12. do 19. rujna.
S obzirom na to da je inflacija u europodručju u rujnu iznenađujuće pala na 1,7 posto, prema mišljenju analitičara, bilo je za očekivati ponovno smanjenje kamata, izvijestila je Urška Jereb za Radio Slovenija. Prvi put od lipnja 2021. godišnja inflacija u eurozoni skliznula je ispod dva posto, što je srednjoročni cilj ECB-a. Za središnje banke još je odlučujuća temeljna inflacija, odnosno ona bez cijena energije i hrane, koja je nešto viša i iznosi 2,7 posto.
ECB je u lipnju snizio kamatne stope prvi put od rujna 2019., čime je počeo mijenjati smjer monetarne politike koju je počeo zaoštravati prije više od dvije godine. S ciljem smanjenja visoke inflacije, središnje tijelo monetarne politike eura podiglo je kamatne stope rekordnih deset puta zaredom između srpnja 2022. i listopada 2023. i zatim ih zadržalo nepromijenjenima oko osam mjeseci.
Na posljednjem sastanku Vijeća ECB-a nakon lipanjskog smanjenja uslijedilo je još jedno, a ECB je i malo promijenila pristup jer je referentna kamatna stopa sada depozitna stopa, odnosno stopa po kojoj banke polažu sredstva kod središnjih banaka.
