No, za puni razvoj njegova potencijala potrebno je iskoristiti priliku koju pruža veliko ulaganje u obrambenu industriju Europe.
Kako se navodi u ovotjednom HUP Fokusu tjedna koji na temu izvoza potpisuju ekonomisti Ivan Odrčić i Hrvoje Stojić, robni izvoz bilježi pad potkraj prošle godine, što se može pripisati iznimno visokoj bazi pod utjecajem kratkoročno pojačanog izvoza robe prije prijetnje uvođenja američkih carina. Rast robnog izvoza na razini cijele 2025. od 4,4 posto nadmašio je rast robnog uvoza od 3,3 posto, pa se, unatoč jačanju protekcionizma, carinskih pritisaka i fragmentacije globalne trgovine, pokazao jednim od glavnih oslonaca u gospodarstvu, navode HUP-ovi ekonomisti.
Kanada kao as iz rukava
- Gotovo dvije trećine rasta izvoza proizlazi iz snažnih isporuka na tradicionalna EU tržišta poput Njemačke, Slovenije i Italije. Rast izvoza u Kanadu gotovo je u cijelosti nadomjestio pad izvoza u SAD, dok je robni izvoz u Tursku skočio 35 posto, što upućuje na djelomičnu rekonfiguraciju međunarodnih trgovinskih tokova – navodi se u analizi. Njemačka je u 2025. uvjerljivo naše najvažnije tržište, ne samo prema doprinosu rastu izvoza već i prema pitanju promjene strukture robnog izvoza.
Naime, oko tri četvrtine rasta izvoza u Njemačku možemo zahvaliti izvozu električne opreme i metalnih proizvoda kao kapitalnim dobrima više dodane vrijednosti. Tamošnji podaci pokazuju solidan, no ujedno i selektivan rast narudžbi usred rekordnog fiskalnog impulsa u funkciji razvoja obrambene, energetske i prometne infrastrukture te u sektorima tehnologije. - Narudžbe u sektoru oružja i streljiva su na rekordnoj razini i višestruko iznad povijesnog prosjeka – kažu HUP-ovi ekonomisti.
Što se tiče naših ostalih vanjskotrgovinskih partnera, rast izvoza u Sloveniju je znatno šire rasprostranjen, a pokreću ga motorna vozila, naftni derivati, električna energija i metalni proizvodi. - Dio naše industrije se dobro snalazi u tom kontekstu s obzirom na udvostručen rast outputa visokovrijednih kapitalnih dobara u 2025. na 11 posto u odnosu na prosjek od 2022. do 2024. godine.
Oporavak bilježe i intermedijarna dobra (kemikalije, gumeni i plastični proizvodi) gdje je lanjskim rastom outputa od 4,2 posto ostvaren preokret u odnosu na prosječni pad od oko -1,8 posto od 2022. do 2024., a dobra vijest je snažan rast produktivnosti u oba sektora (kapitalna i intermedijarna dobra) uz snažan rast stranih narudžbi. Veći dio naše industrije ipak je u domeni niže vrijednosti i muku muči s kontinuiranim pritiscima na rast troška rada iznad produktivnosti – stoji u analizi.
Poboljšane procjene
Dobra vijest je nastavak rasta europske potražnje u segmentima obrambene industrije, strojeva i opreme (automatizacija tvornica), infrastrukturi podatkovnih centara. Ulaganja u podatkovne centre od 2024. do 2028. rast će gotovo 20 posto godišnje na razinu višu od 150 milijardi eura, a potražnja za električnom energijom povezanom s podatkovnim centrima zahtijeva napredniju elektroenergetsku infrastrukturu (složeniji sustavi distribucije, zaštite i upravljanja energijom).
Zahvaljujući poboljšanju izgleda za europodručje i naročito Njemačku u 2026. te snažnom uzlaznom trendu novih narudžbi, u HUP-u su poboljšali procjenu realnog rasta hrvatskog izvoza u 2026. s četiri na šest posto. Prema novim informacijama, fiskalno-potican infrastrukturni paket od 500 milijardi eura mogao bi rezultirati snažnijim multiplikatorima i poticajnije djelovati na osobnu potrošnju. Postojan trend rasta narudžbi uz daljnje proširenje instrumenata financiranja podržava snažan rast narudžbi za potrebe obrambene industrije.
Ipak, očekivani oporavak naravno nije ‘linearni’ scenarij s obzirom na rast nezaposlenosti iznad tri milijuna ljudi u Njemačkoj i rekordne insolventnosti (24 tisuće poduzeća, najviše od 2014.), što upućuje da nema govora o širem industrijskom zamahu, već rastu ograničenom na sektore iza kojih stoji fiskalna politika. - Dodatni izazov je i struktura hrvatskog izvoza jer udio visokotehnoloških proizvoda iznosi svega osam posto prema 18 posto u EU. Stoga pomak prema kapitalnim dobrima i industrijskim nišama više dodane vrijednosti ima strateški značaj za održivost rasta izvoza – smatraju ekonomisti udruge poslodavaca.
To samo naglašava potrebu jačanja sposobnosti skaliranja naših izvoznika, jer su u EU srednja i velika poduzeća oko 70 posto produktivnija od malih. U Hrvatskoj upravo veća poduzeća najviše zaostaju za europskim normama produktivnosti, što ograničava jače uključivanje u nove investicijske valove. Dodatni uteg je i rast troška rada od 10,8 posto u prva tri kvartala lani, što je oko tri puta više od prosjeka EU.
Neophodni koraci
Kako bismo iskoristili puni potencijal solidnih prilika za izvoznike u okruženju, za Hrvatsku je od velike važnosti stvoriti povoljne uvjete za akumulaciju kapitala i razvoj obrambene industrije u nastajanju, smatraju u HUP-u. To bi trebalo učiniti kroz nekoliko koraka. Prvi je mobilizacija javnog i privatnog kapitala kroz financijske instrumente, certifikacijske mehanizme i EU fondove. U sklopu toga trebalo bi razmisliti o razvoju zatvorenog investicijskog fonda za obrambenu industriju i dvojnu namjenu uz sudjelovanje razvojnih banaka i mirovinskih fondova. K tome, nedostaju nam i nacionalni modeli sufinanciranja (jamstva, primijenjena istraživanja) uz nacionalne grantove.
Idući je korak aktivnije uključivanje hrvatskih tvrtki u mapiranje na razini EU za stjecanje statusa kvalificiranih dobavljača. Potom slijedi proširenje uloge Hrvatske u europskim inicijativama za obrambene sposobnosti. Za poboljšanje domaće konkurentnosti i jačanje ulaganja u produktivnost industrije HUP predlaže nekoliko mjera.
U kontekstu 18 posto skuplje električne energije od prosjeka EU, važno je ugledati se na njemačke i druge konkurentske energetske subvencije za industrije koje kombiniraju smanjenje nameta, poreza, mrežarine, troška ugljičnog dioksida i krizne intervencije, uz poticanje inovacija, efikasnosti i ulaganja u otpornost elektroenergetske mreže. Potom, manji porezni klin na srednje i više plaće usporediv s CEE regijom u cilju povećanja stope rasta zaposlenosti, naročito među mladima od 15 do 24 godine – uz aktivne politike zapošljavanja, razvoj dualnog i STEM obrazovanja, kao i rasterećenje visokokvalificiranih kadrova.
Na kraju, po uzoru na najbolju praksu članica EU, aktivnije kombiniranje poticaja za ulaganja s bespovratnim sredstvima iz EU fondova ili nacionalno financiranih poziva. - Kritično je jačati sposobnost skaliranja za modernu industriju po uzoru na ulagačke poticaje koje je dobio turizam u jeku COVID krize te afirmirati kategoriju srednje kapitaliziranih poduzeća u financiranju EU fondovima u korist većih programa s većim razvojnim otiskom – zaključuju u HUP-u.
