Međunarodna udruga zračnog prijevoza (IATA) prošli je tjedan objavila svoju analizu hrvatskog i srbijanskog zrakoplovnog tržišta na temelju podataka do kraja prošle godine, zaključivši da taj sektor igra vitalnu ulogu u gospodarstvima obiju država, služeći kao katalizator za gospodarski rast, zapošljavanje i povezanost. Obje zemlje imaju značajne koristi od svojih zrakoplovnih sektora, koji jačaju turizam i trgovinu.
Efekti za Hrvatsku
Prema podacima IATA-e, sektor zrakoplovstva u Hrvatskoj izravno zapošljava 13.500 ljudi, generirajući 726,7 milijuna američkih dolara ekonomske proizvodnje, što predstavlja 0,9% BDP-a zemlje. Kada se uzmu u obzir širi učinci, uključujući aktivnosti opskrbnog lanca, potrošnju zaposlenika i turizam, ukupni doprinos raste na 3,6 milijardi dolara, podržavajući 81 500 radnih mjesta. Turizam, koji uvelike ovisi o zračnom prometu, igra važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu. Zrakoplovni turizam doprinosi BDP-u s 1,6 milijardi dolara i zapošljava 34.200 ljudi. Organizacija primjećuje da međunarodni posjetitelji godišnje ubrizgaju 16,4 milijarde dolara u gospodarstvo, piše Ex-Yu Aviation News.
Od 2015. indeks međunarodne zračne povezanosti Hrvatske porastao je za 42% unutar europske regije i za 86% sa svim ostalim regijama. Za Hrvatsku je samo 1% svih putnika koji dolaze u inozemstvo nastavilo svoje putovanje na domaćoj liniji. Ukupno 98% putnika završilo je svoje putovanje na mjestu ulaska u zemlju ili je nastavilo putovati drugim prijevoznim sredstvom. Samo 1% svih putnika koji su u Hrvatsku stigli iz inozemstva nastavilo je putovanje prema odredištu u drugoj zemlji. Prosječna stvarna cijena zrakoplovnih karata u Hrvatskoj smanjila se za 18 posto između 2011. i 2023., a lokalno stanovništvo sada treba raditi 2,6 dana da bi si priuštilo avionsku kartu. Hrvatske zračne luke također obavljaju značajan teretni promet, s 9400 tona zračnog tereta obrađenog u 2023. godini.
Efekti za Srbiju
U Srbiji zrakoplovni sektor zapošljava 6.200 ljudi izravno, doprinoseći 160 milijuna dolara gospodarstvu, ili približno 0,2% BDP-a. Proširujući opseg na turizam i aktivnosti opskrbnog lanca, zrakoplovstvo podržava 1,3 milijarde dolara u BDP-u i 45.500 radnih mjesta. Turizam u Srbiji, uz podršku zrakoplovstva, ostvaruje 530,6 milijuna dolara BDP-a i zapošljava 18.100 ljudi. Međunarodni turisti doprinose gospodarstvu Srbije s 3,3 milijarde dolara godišnje. Međunarodni zračni promet činio je gotovo 100% ukupnih polazaka i polazaka odredišta iz Srbije u 2023., što je jednako 4,9 milijuna polazaka putnika. Europa je najveće međunarodno tržište za protok putnika iz Srbije, a slijede je Sjeverna Amerika i Bliski istok. Gotovo 4,4 milijuna putnika otišlo je iz Srbije u neku drugu zemlju Europe (89% od ukupnog broja), 187.700 u Sjevernu Ameriku (4% od ukupnog broja), a 154.900 na Bliski istok (3% od ukupnog broja).
Od 2014. indeks međunarodne zračne povezanosti Srbije porastao je za 77% unutar europske regije i za 359% sa svim ostalim regijama. Što se tiče Srbije, 87% putnika ili je završilo svoje putovanje na mjestu ulaska u zemlju ili je nastavilo putovati drugim načinom prijevoza. Ukupno 13 posto svih putnika koji su u Srbiju stigli iz inozemstva nastavili su put do odredišta u drugoj zemlji. Srbija se također može pohvaliti rastućim teretnim sektorom, s 14 100 tona tereta koji su obrađeni u 2023. Prosječna stvarna cijena zrakoplovnih karata u Srbiji smanjila se za 27% između 2011. i 2023., a lokalno stanovništvo sada treba raditi 4,4 dana da bi si priuštilo avionsku kartu.
