Donald Trump voli govoriti, posebno o svojim navodnim uspjesima kao vješt pregovarač i lukav državnik. Ovog puta, na Aljasci, bilo je drugačije. Za njegove standarde, „glavni tvorac dogovora“ bio je izuzetno kratak – samo četiri minute pred novinarima.
Američki predsjednik je, nakon troipolsatnog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u američkoj vojnoj bazi blizu Anchorage, rekao samo da su imali „izuzetno produktivan sastanak“.
Dogovorili su se oko mnogih stvari, ali je „jedna velika stvar“ ostala neriješena. „To još nismo postigli. Ali postoji velika šansa da i to riješimo“, rekao je Donald Trump tonom koji je pokušavao zvučati prijateljski. Nije bio konkretniji.
Riječ „Ukrajina“ nije izgovorio. Samo na jednom mjestu se osvrnuo na ruski agresorski rat protiv te zemlje. „Zaustavit ćemo umiranje pet tisuća ljudi tjedno. Predsjednik Putin to također želi“, rekao je Trump. Da bi Vladimir Putin taj cilj mogao odmah postići ako obustavi napade na Ukrajinu – američki predsjednik to nije spomenuo, piše Deutsche Welle..
Prihvaća li Trump priču o Rusiji kao žrtvi?
Gost iz Moskve ostao je izuzetno uljudan i smiren. Hladnokrvno je sugerirao da „situacija“ u Ukrajini ima veze s sigurnošću Rusije. „Možda zvuči čudno u trenutnim okolnostima“, rekao je Vladimir Putin, „ali sve što se nanosi 'bratskom narodu Ukrajine' jest tragedija za nas, strašna rana. Zato je naša zemlja ozbiljno zainteresirana da se to okonča.“
Putin je ostavio dojam da je Rusija ugrožena i da mora reagirati na „provokacije“ – to je izvrtanje činjenica koje je, vjerojatno, predstavio i Donaldu Trumpu tijekom razgovora na Aljasci.
Mnogi promatrači koji se detaljnije bave promjenama raspoloženja i nepredvidivim izjavama 79-godišnjeg američkog predsjednika često smatraju da Trump upija ono što posljednje čuje i zatim ponavlja. Zato ostaje pitanje koliko će se primiti ruski narativ.
Zelenski treba odlučiti
Prošle srijede još je izgledalo kao da je američki predsjednik na strani napadnute Ukrajine. Tada je, prema riječima njemačkog kancelara Friedricha Merza, Donald Trump „u velikoj mjeri“ dijelio zahtjeve Zapada prema Rusiji.
Merz je organizirao virtualni pripremni samit i formulirao pet točaka za pregovore na Aljasci. Među njima je bio i zahtjev da Ukrajina sama odlučuje o svojoj teritoriji i uvjetima za primirje. Taj zahtjev je Donald Trump ipak spomenuo u svojoj kratkoj izjavi. Rekao je da na kraju „oni“ moraju odlučiti.
Mislio je na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i lidere velikih NATO zemalja. Najavio je da će ih odmah pozvati i obavijestiti o razgovorima. Hoće li u tim razgovorima moći prenijeti konkretne dogovore s Rusijom – ostaje nejasno. Već na putu natrag za Washington, Trump je dobacio novinarima da je sada na predsjedniku Zelenskom da postigne dogovor s Moskvom.
Neobična fascinacija Putinom
Donald Trump je pohvalio svoju „fantastičnu vezu s Vladimirom“. Prije sastanka je ruskog lidera nazvao pametnim pregovaračem. Međutim, prije nekoliko tjedana rekao je i da Putin „priča gomilu gluposti“ i da se ne drži svojih obećanja, nego čak pojačava napade na Ukrajinu nakon svakog njihovog telefonskog razgovora.
Na osobnim susretima s „prijateljem Vladimirom“, samoproklamirani tvorac dogovora uvijek pokazuje neku vrstu uzdržanosti. Kritike, čak ni blage, iz Trumpovih usta nije bilo. A poznato je da prema drugim državnicima zna biti mnogo manje obazriv.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare, Trump je osam minuta slušao Putinove opaske i izlete u rusko-američku povijest s nekom vrstom ukočenog osmijeha.
Isti izraz lica imao je i 2018. u Helsinkiju, kada su se njih dvojica prvi put sastali na dužem summitu. Tada se Trump zapleo u vlastite riječi i izjavio da više vjeruje čovjeku iz Kremlja nego vlastitim obavještajnim službama.
Vladimir Putin nije štedeo na ljubaznostima, pohvalio je „sjajne izglede“ za suradnju SAD i Rusije i zahvalio se Trumpovoj administraciji na naporima da se okonča sukob u Ukrajini. Ipak, odmah je dodao da se moraju ukloniti „korijeni sukoba“.
Pod tim Putin podrazumijeva približavanje Ukrajine Zapadu, članstvo istočnoeuropskih zemalja u NATO i prisutnost NATO trupa na istočnom krilu Alijanse.
Sljedeća stanica: Moskva?
Sve u svemu, javnosti je priopćeno malo konkretnih rezultata. O prekidu vatre ili koracima ka njemu nije bilo ni riječi. Donald Trump je najavio da, ako summit na Aljasci u američkoj vojnoj bazi bude uspješan, trebalo bi uslijediti trilateralni sastanak između njega, Putina i ukrajinskog predsjednika Zelenskog. Taj nastavak sastanka nije spomenut.
„Možda ćemo se uskoro ponovno vidjeti“, rekao je američki predsjednik neodređeno. Ruski lider je tada, na engleskom jeziku, iznenađenog Trumpa pozvao u Moskvu. „To bi možda moglo da se dogodi“, rekao je Trump, dodajući da će zbog toga vjerojatno biti kritiziran. Moskva kao sljedeće mjesto sastanka? To gotovo isključuje mogućnost da Volodimir Zelenski, ratni protivnik iz Ukrajine, sudjeluje na sljedećem summitu.
Ispred vojne baze demonstrirale su desetine ljudi, držeći kartonske natpise s porukom: „Zelenski treba biti ovdje!“ Direktno sudjelovanje Ukrajine u mogućim narednim pregovorima nije spomenuo nijedan sudionik summita.
Pravi cilj: Nobelova nagrada
Donald Trumpu se vjerojatno žuri da nastavi razgovore i napore ka uspostavi mira u Ukrajini. Nobelov odbor već početkom listopada, dakle za dva mjeseca, odlučuje tko će dobiti Nobelovu nagradu za mir. Trump tu nagradu želi po svaku cijenu. To nije krio ni u nedavnom telefonskom razgovoru s norveškim ministrom financija i bivšim glavnim tajnikom NATO Jensem Stoltenbergom, prenijeli su norveški mediji.
Nobelova nagrada za mir se tradicionalno dodjeljuje početkom prosinca u norveškoj prijestolnici Oslu. Trump je već više puta bio nominiran. Čak je i njegova bivša protivnica u predsjedničkoj utrci, demokrata Hillary Clinton, izjavila da bi ga podržala – ali samo ako postigne „pravedan mir za Ukrajinu“. Nakon summita na Aljasci, Trump je od tog cilja, izgleda, još prilično daleko.
Fotografija: The White House / Facebook
