Sam Pariz s 2,1 milijuna stanovnika i metropolitanskim područjem s njih gotovo 12 milijuna, generira gotovo jednu trećinu francuskog BDP-a. Turizam i kulturne industrije čine ključni dio toga „kolača“: od muzeja, kazališta i kina do mode, gastronomije i industrije luksuza.
I ovoga ljeta Pariz je svjetska pozornica događanja u kulturi i umjetnosti. „Grad svjetlosti“ ne privlači samo romantičare i turiste, već i ulagače, kulturne institucije kao i milijune posjetitelja koji u njemu troše milijarde eura godišnje. Zanimljivost koja najbolje potvrđuje važnost kulture u Parizu je da je Muzej Louvre najposjećeniji muzej na svijetu, s gotovo 10 milijuna posjetitelja godišnje, dok ih Eiffelov toranj bilježi više od 7 milijuna.
Povratak Notre Dame – investicija u baštinu
Katedrala Notre Dame, simbol Pariza i gotičke arhitekture, ponovno je otvorena nakon šestogodišnje obnove vrijedne više od 700 milijuna eura. Požar iz 2019. godine bio je kulturna tragedija i gospodarski udarac, jer je Notre Dame najposjećenija katedrala u Francuskoj, s gotovo 15 milijuna posjetitelja godišnje. Danas, s više od 40 tisuća posjetitelja dnevno, ona pokazuje koliko je ulaganje u kulturnu baštinu i emociju brenda „Pariz“ strateški važno za francusku ekonomiju. Simbol obnove postao je pijetao-feniks postavljen na toranj, koji se izdiže sa sjecišta crkvenih lađa, u kojem su pohranjena imena svih sudionika radova obnove te relikvije. Feniks je i doslovna poruka: Pariz se iz pepela uvijek iznova rađa.

Umjetnost kao globalni kapital
Zaklada Louis Vuitton, koju financira grupacija LVMH Bernarda Arnaulta, najzornije potvrđuje kako privatni kapital oblikuje kulturnu scenu. U Zakladi smještena spektakularna, blockbusterska izložba „David Hockney 25“ obuhvaća 400 djela ovoga umjetnika i prostire se na svim etažama zdanja njezinog arhitekta Franka Gehryja. Hockney, jedan od najutjecajnijih umjetnika današnjice, ovdje spaja tradiciju i digitalno doba, od ulja na platnu do radova nastalih na iPhoneu i iPadu, te imerzivnih izložaka.
Još jedan uspješni primjer privatne investicije u umjetnost je Bourse de Commerce – Pinault Collection, gdje francuski milijarder François Pinault otvara vrata svoje privatne kolekcije suvremene umjetnosti. Aktualna instalacija „Clinamen“ Célestea Boursier-Mougenota pretvara prostor monumentalne rotonde u multisenzorno iskustvo koje povezuje zvuk, prostor i vrijeme. U ovom spoju kapitala i kulture, Pariz se potvrđuje kao globalno središte kulturne ekonomije.

Filmska industrija i imerzivna umjetnost
La Cinémathèque française ugostila je prvu veliku retrospektivu Wesa Andersona, redatelja čiji filmovi predstavljaju jedinstvene filmske svjetove u kojima ovaj autor kombinira rafinirani dizajn, maštu i glazbu. Izložba otkriva koliko detaljna priprema stoji iza njegovih vizualno prepoznatljivih ostvarenja, što je i podsjetnik na važnost kreativnih industrija kao sektora koji zapošljava tisuće ljudi i generira visoke prihode.
Pariz je i jedan od pionira imerzivne umjetnosti, nove niše kulturnog turizma koja sve brže raste. To je oblik umjetnosti koji zaokuplja sva osjetila gledatelja, stvarajući doživljaj u kojemu je publika ne samo promatrač, već i aktivni sudionik u umjetničkom djelu. Cilj je stvoriti okruženje koje preuzima cijeli prostor, a često se koristi tehnologija poput projekcija, virtualne i proširene stvarnosti, te instalacija. Predstava AURA Invalides, u Napoleonovom mauzoleju, spaja svjetlo, glazbu i arhitekturu u multimedijski spektakl koji privlači mnoštvo posjetitelja spremnih platiti premium ulaznice. To je primjer kako povijesna baština postaje platforma za inovativne kulturne sadržaje i nove izvore prihoda.

Noći koje se pamte – Crazy Horse
Legendarni kabaret Crazy Horse, osnovan 1951. godine, dokaz je kako i u zabavi vrijedi ista formula, spoj tradicije i stalne inovacije. Aktualni show „Totally Crazy!“ okuplja najbolje koreografije iz povijesti ovoga kabareta i reinterpretira ih u suradnji s modnim kućama poput Christiana Louboutina. S više od 150 tisuća posjetitelja godišnje, Crazy Horse je važan faktor u kulturnom turizmu Pariza.

Seina – romantična i ekonomska arterija
Boravak u Parizu nije potpun bez vožnje Seinom. Popularni brodovi bateaux mouches godišnje prevezu između 5 i 7 milijuna putnika, što ovaj segment čini jednim od najunosnijih dijelova pariške turističke industrije. Krstarenje traje oko sat vremena, a tijekom plovidbe posjetitelji imaju priliku vidjeti tridesetak najvažnijih spomenika – od katedrale Notre Dame i Muzeja Louvre, do Eiffelovog tornja i mosta Aleksandra III. Mi smo odabrali Bateaux Parisiens, flotu brodova koja polazi od Eiffelovog tornja. Naša ruta bila je duga oko 13 kilometara i trajala je sat vremena, uz audio komentare na više jezika. Tijekom plovidbe obišli smo najpoznatije mostove i palače na obalama Seine, a iz perspektive rijeke grad se otkriva drukčije, njegova raskošna arhitektura povezuje se u jedinstvenu, harmoničnu cjelinu. Danju Seina raskriva monumentalnost grada, dok noću, kada su mostovi i palače osvijetljeni, cijeli Pariz poprima izgled filmskog seta. Ne čudi, stoga, da vožnja Seinom godišnje generira prihode od više desetaka milijuna eura, potvrđujući kako i „romantika na vodi“ ima vrlo konkretne ekonomske učinke.

Grad koji se neprestano izgrađuje
Uz sve atrakcije i spektakle, Pariz je i grad svakodnevnice koju čine šetnje Montmartreom, uz Seineu i kanal Saint-Martin ili vijugavim uličicama kultne umjetničke i intelektualne Latinske četvrti, obilasci muzeja kao što su oni Rodina i Picassa, posjete art et essai kinima i brojnim kazalištima, neizostavna kupnja kod nekog od 200-tinjak bouquinista, koji na uličnim štandovima s obje obale Seine prodaju rabljene i nove knjige te druge publikacije kolekcionarske vrijednosti, kao i okrjepe u nekom od ljupkih kafića ili restorana s cjenovno popularnim menijima. A kada ljetne oluje poplave Champs-Élysées i zaustave promet, Pariz se, gotovo nevjerojatnom brzinom, vraća u normalu, što je još jedan dokaz funkcionalnosti sustava.
No, tu je i šira slika: Pariz se priprema i za budućnost. Nedavno održane Olimpijske igre donijele su investicije vrijedne više od 7 milijardi eura, uključujući i uređenje obala Seine kako bi se u rijeci ponovno moglo kupati. Time Pariz pokazuje kako sport, ekologija i kultura zajedno postaju motor gospodarskog razvoja i novi brend grada.
Pariz nije samo destinacija. On je grad u kojem se povijest i suvremenost neprestano isprepliću, gdje kultura i ekonomija zajedno oblikuju globalni identitet. Grad koji potvrđuje kako je ulaganje u kulturu uvijek ulaganje u budućnost.
