Gledano s poslovne strane, nikada nije bilo glasnijih glasova koji upozoravaju na neodrživost trenutnog trenda megalomanskog razvoja UI.
Kada je krajem studenog 2022., gotovo niotkuda, široj javnosti predstavljen chatbot temeljen na velikim jezičnim modelima, malo tko je mogao pretpostaviti da je to nulta točka lavine ulaganja u područje UI koja je uslijedila. U tom trenutku, investitori su se snalazili s vrlo oštrim gubicima u godini koju je obilježila visoka inflacija, rastuće kamatne stope i početak rata u Ukrajini. Indeks tehnoloških dionica, Nasdaq, pao je za oko 30 posto, dok je šira košarica dionica, indeks S&P 500, bila na rubu silaznog trenda tržišta s gubitkom od 20 posto, piše Momentum.
Otvaranje poslovnih prilika u području umjetne inteligencije poklopilo se s skorim završetkom intenzivnog ciklusa povećanja kamatnih stopa FED-a, pa su ta dva faktora bila glavni pokretači nadolazećeg oporavka burze. U tri godine od lansiranja chatbota ChatGPT, Nasdaq je zabilježio porast od 170 posto, dok je tvrtka koja pruža glavni input za izgradnju AI tehnološke strukture, NVIDIA, ostvarila nevjerojatan skok vrijednosti od više od 10 puta. S obzirom na to da AI čipovi čine oko polovicu troškova izgradnje AI podatkovnih centara, što je postala glavna poslovna orijentacija današnjih tehnoloških lidera, onda ne čudi da je NVIDIA postala najveća svjetska tvrtka s tržišnom kapitalizacijom od preko četiri tisuće milijardi eura.
I dok je postalo sasvim jasno da je ovaj dizajner čipova doživio ekspanziju zbog svoje tehnološke superiornosti na tržištu AI robe koju svi traže, tržišna priča o nositeljima izgradnje AI tehnološke infrastrukture postajala je sve složenija. Ogromna ulaganja u AI podatkovne centre počela su izazivati sumnju među investitorima, s obzirom na to da značajni unosni učinci od tih ulaganja još uvijek izostaju. Cijela priča o umjetnoj inteligenciji svodi se na pitanja hoće li ta masovna ulaganja donijeti značajno povećanje produktivnosti u gospodarstvu i hoće li se to dogoditi prije nego što megalomanska konstrukcija bude prisiljena povući se.
Gospodarski rast pokretan umjetnom inteligencijom
Ono što je neosporno jest da je veliki val ulaganja u područje umjetne inteligencije značajno doprinio rastu američkog gospodarstva. U prvoj polovici tekuće godine, ulaganja u softver, računalnu opremu i podatkovne centre, prema podacima Barclaysa, pridonijela su rastu američkog BDP-a za 0,8 postotnih bodova, što je zapravo polovica gospodarskog rasta ovog najvećeg svjetskog gospodarstva.
Samo četiri velike tehnološke tvrtke, Microsoft, Amazon, Alphabet i Meta, ove će godine potrošiti 344 milijarde dolara (oko 1,1 posto BDP-a) na kapitalna ulaganja, u usporedbi s prošlogodišnjih 228 milijardi dolara. U posljednjim tromjesečnim objavama tih tvrtki najavljeno je dodatno povećanje kapitalnih ulaganja za nadolazeću godinu, a procjenjuje se da bi ta ulaganja u tehnološku infrastrukturu mogla rasti prosječnom stopom od gotovo 20 posto.
Ovo nije jedini aspekt kako je trend umjetne inteligencije pridonio većoj gospodarskoj aktivnosti. Povećana vrijednost američkog tržišta dionica, prvenstveno tehnološkog sektora, pridonijela je većoj vrijednosti imovine američkog stanovništva, što se odražava i na povećanoj osobnoj potrošnji, koja čini više od dvije trećine američkog BDP-a.
Analitičari JPMorgana procjenjuju da je u protekloj godini, koja je završila u kolovozu, visoka razina burze pridonijela rastu osobne potrošnje za 0,9 posto, odnosno 180 milijardi dolara u apsolutnom iznosu. Iako je to mali dio ukupnog rasta od 5,6 posto, nije beznačajan s obzirom na uvjerljivu dominaciju osobne potrošnje nad ostalim komponentama BDP-a.
Opasnosti na putu umjetne inteligencije
S obzirom na povećanu ovisnost gospodarskog rasta o procvatu umjetne inteligencije, američko gospodarstvo u ovom području također generira rastuće rizike iz najmanje dva aspekta. Određene analize ukazuju na to da bi usporavanje ulaganja u umjetnu inteligenciju od strane najvećih tehnoloških tvrtki moglo smanjiti rast BDP-a za pola postotnog boda, dok bi oštrija korekcija burze mogla donijeti još veće posljedice. Ulazak burze u zonu silaznog trenda (pad veći od 20 posto) mogao bi smanjiti gospodarski rast za 1,0-1,5 postotnih bodova. U uvjetima još uvijek visoke inflacije i kontinuiranog pogoršanja tržišta rada, jasno je da bi ovaj scenarij odveo američko gospodarstvo u recesiju.
Na željenoj putanji umjetne inteligencije pojavljuju se sve veći rizici, a onaj koji je posljednjih tjedana upalio "crveno svjetlo" u vezi s održivošću ovog trenda jest metoda financiranja megalomanskih projekata. Možda najbolji primjer je Oracle, čiji je dug narastao na preko 100 milijardi dolara u nastojanju da financira izgradnju svoje tehnološke infrastrukture. Čak i prije realizacije velikih poslova, ova je tvrtka imala negativan novčani tok koji bi, prema procjenama, mogao dosegnuti "z" tek 2028. godine.
Nakon što su investitori u rujnu euforično pozdravili najavu višestrukog rasta ugovorenih poslova ove tvrtke, u protekla dva mjeseca prevladala je apatija i strepnja oko toga mogu li se ogromni poslovi uopće financirati.
Drugi rizik je povećana potrošnja električne energije, što bi, osim financija, moglo biti i usko grlo u napretku implementacije umjetne inteligencije. Jedan veliki podatkovni centar troši struje koliko i grad od sto tisuća ljudi, a prošle godine podatkovni centri činili su oko 1,5 posto globalne potrošnje električne energije. Očekuje se da će se stope rasta povećati u nadolazećem razdoblju, pa bi se do 2030. udio u globalnoj potrošnji električne energije mogao barem udvostručiti, na oko 3,0 posto ukupne potrošnje.
Ima li ikakvih učinaka?
Iako je prisutnost umjetne inteligencije posljednjih godina više nego vidljiva u svakodnevnom životu, učinci u smislu povećanja produktivnosti prosječnog radnika još nisu vidljivi. Istina je da su ekonomisti još uvijek podijeljeni oko ove teme, a neki, poput onih u Goldman Sachsu, vide povećanu učinkovitost zaposlenika u područjima poput tehnologije i istraživanja, a ovaj trend pripisuju primjeni umjetne inteligencije. Drugi, poput ekonomista u JPMorganu, ne vide snažnu vezu između korištenja umjetne inteligencije i industrijske produktivnosti. Nadalje, nedavno su procijenili da izvan tehnološkog sektora ne postoji veza između prihvaćanja umjetne inteligencije i niže zaposlenosti.
Veći učinak umjetne inteligencije trebao bi značiti veće premještaje zaposlenika u područja koja su zaštićenija od primjene umjetne inteligencije ili koja bi mogla doživjeti značajno širenje njezinom primjenom. Istraživački centar Budget Lab otkrio je da se u posljednje tri godine broj radnika koje je ChatGPT identificirao kao ranjive neznatno povećao, s 18,2 na samo 18,3 posto. Stoga se zaključuje da je umjetna inteligencija utjecala na vrlo mali segment radne snage i do sada je samo smanjila izglede naučnika, s obzirom na lakšu zamjenjivost repetitivnih poslova, ali oni čine samo mali dio ukupne mase zaposlenika.
