Konferencija „Nautički potencijali južne Dalmacije“ koja je okupila najrelevantnije predstavnike nacionalnog turističkog, nautičkog i poslovnog sektora te donositelje odluka na državnoj i lokalnoj razini održana je na Korčuli.
S obzirom na to da je izgradnja Pelješkog mosta otvorila nove mogućnosti za dodatni razvoj nautičkog turizma južne Dalmacije, kao jedne od već najpotentnijih domaćih nautičkih regija, glavna tema konferencije bili su nautički trendovi koji mogu donijeti značajne nove iskorake u ovom području. Kao ključne od njih, sudionici konferencije istaknuli su povećanu potražnju, održivi razvoj, tehnološki napredak, diversifikaciju ponude i suradnju s lokalnom zajednicom, a sve uz zajednički zaključak da južna Dalmacija uz dodatna strateška ulaganja u infrastrukturu i ponudu može ispuniti svoj puni potencijal i postati najatraktivnijom nautičkom regijom na Mediteranu.
„Danas nautički turizam participira s ukupno 2 milijarde eura u cjelokupnom nacionalnom gospodarstvu. Uzmemo li u obzir broj stranih turista i domaćih gostiju koji ove godine borave na hrvatskom Jadranu, vjerujem da ćemo u 2023. nadmašiti rezultate ostvarene u prethodnoj godini. Nautika se pozicionirala kao jedan od najvažnijih faktora za očuvanje i unaprjeđenje kvalitete hrvatskog turizma, a važno je naglasiti i kako je izgrađena impozantna infrastruktura, uz koju smo uspjeli očuvati Jadransko more. Danas predstavljamo jednu od najprestižnijih destinacija na Mediteranu, koju nautičari prepoznaju i rado posjećuju, a održivost kojoj težimo ključ je uspjeha hrvatskog nacionalnog turizma budućnosti“, u uvodnom je obraćanju poručio Branko Bačić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske za graditeljstvo i državnu imovinu.
Potpredsjednik Vlade Branko Bačić, Foto: Tonći Plazibat, Cropix
Uz potpredsjednika Vlade RH, Branka Bačića, konferenciji su prisustvovali Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije i Nika Silić Maroević, gradonačelnica Grada Korčule. Najvažnije zaključke o ulozi južne Dalmacije u domaćem nautičkom turizmu u budućnosti iznjedrila je panel rasprava „Novi nautički potencijali južne Dalmacije“ pod moderatorskom palicom Jadrana Kapora. O prostoru za dodatni razvoj nautičke infrastrukture i usluga te samim time i razvoj cjelokupnog turizma južne Dalmacije kroz jahting, jedrenje i druge vodene aktivnosti govorili su Kristijan Pavić, predsjednik Uprave, ACI d.d., Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko-neretvanske županije.
„Ono čemu od početka težimo je razvoj cjelogodišnjeg turizma, ravnomjerno regionalno raspoređenog turizma, turizma koji čuva okoliš, turizma koji je inovativan i otporan. Poseban naglasak je stavljen na podizanje nautičkog turizma kroz samu strategiju. Ovdje je imperativ briga o okolišu i briga o gospodarenju sustavom otpadnih voda te održivost. Novi Zakon o turizmu, koji daje alate za praćenje i upravljanje turizmom, između ostalog će omogućiti i izračun prema kojem će se vidjeti koliko vaša destinacija ima resursa kako bi zadovoljila lokalno stanovništvo, ali i turiste - u tome leži održivost. Moramo podizati kvalitetu naše nautike i marina i u budućnosti, jer kvaliteta znači održivost“, poručila je ministrica turizma i sporta RH, Nikolina Brnjac.
Ministrica turizma i sporta RH, Nikolina Brnjac, Foto: Tonći Plazibat, Cropix
Kao jedna od ključnih uvodnih premisa konferencije nametnula se činjenica da su izgradnjom Pelješkog mosta južnoj Dalmaciji pruženi i novi nautički potencijali, prije svega jer Pelješki most omogućava lakši pristup i bolju povezanost južnodalmatinskih otoka s ostatkom Hrvatske i Europe, odnosno smanjuje putno vrijeme i olakšava pristup otocima kao što su Korčula, Lastovo, Mljet. Inače, riječ je o području koje je već dugi niz godina jedno od nautički najperspektivnijih i najomiljenijih na Jadranu, a koje je sada nedvojbeno još atraktivnije za jedriličare, vlasnike jahti i turiste koji žele istražiti neke od najljepših otoka na čitavom Mediteranu. Navedeno pruža prostor za dodatni razvoj nautičke infrastrukture i usluga te samim time i razvoj cjelokupnog turizma ove regije kroz jahting, jedrenje i druge vodene aktivnosti. Uz to, ulazak u Schengen olakšao je kretanje i učinio Hrvatsku dostupnijom, dok je ulazak u eurozonu pojednostavio plaćanja te minimizirao proces razmjene valuta. Ulaskom u Schengen i eurozonu Hrvatska je potvrdila da je kompetentna i konkurentna europska država, koja ne samo da ispunjava, nego i podiže standarde kvalitete, posebice kada je u pitanju nautički turizam.
„Neosporna je činjenica da obala i otoci južnog Jadrana svojim prirodnim i kulturnim znamenitostima pružaju ponajbolji nautički doživljaj na čitavom Mediteranu, a naša je dužnost sustavno ulagati u onu dodanu vrijednost koju nautičari dobivaju upravo u marinama. Tako smo posljednju i zasad najnoviju kariku u našem lancu izgradili upravo u Slanome, a riječ je o ACI marini „Veljko Barbieri“. Nadalje, u razdoblju od 2017. do 2022. godine uloženo je više od 100 milijuna kuna, odnosno nešto više od 14 milijuna eura u izvrsnost infrastrukture i ponude ACI marina na području Dubrovačko-neretvanske županije. Pritom je ACI marina Dubrovnik doživjela sveobuhvatnu rekonstrukciju, vrijednu više od 4,6 milijuna eura, dok je ACI marina Korčula dobila novi lukobran i vizualni identitet u vrijednosti od oko 3,3 milijuna eura. Međutim, osim najviših standarda sigurnosti, kapaciteta i ponude u marinama, kao zajednica moramo težiti stalnom razvoju poslovnih i tehnoloških modela koji će jamčiti maksimalnu održivost turizma i zaštitu našeg mora, priobalja i lokalne zajednice od turističkih pritisaka. ACI o tome ne samo da razmišlja, već naveliko djeluje – i to dugi niz godina, a kao predvodnik zelene tranzicije u nautičkom turizmu preuzimamo odgovornost i za daljnje iskorake u ovom pogledu, posebice na jugu Dalmacije“, zaključio je predsjednik Uprave ACI d.d., Kristijan Pavić.
Predsjednik Uprave ACI d.d., Kristijan Pavić, Foto: Tonći Plazibat, Cropix
