U njemačkoj industriji odvijaju se velike promjene: dok se u njemačkim vodećim tvrtkama auto-industrije, poput VW-a ukidaju radna mjesta, proizvođači tenkova i krstarećih projektila očajnički traže nove zaposlenike.
Ogromna ulaganja
Aktualna studija konzultantske tvrtke EY i Dekabanke procjenjuje da će "europske članice NATO-a u narednim godinama godišnje ulagati 72 milijarde eura u naoružanje i time stvoriti odnosno osigurati 680.000 radnih mjesta u Europi".
Slične rezultate donosi i istraživanje konzultantske tvrtke Kearney. No točan broj potrebne stručne radne snage ovisit će o razini izdataka za obranu. Ako europske države u budućnosti izdvoje dva posto svog BDP-a za obranu, kao što nalažu pravila NATO-a, do 2030. godine nedostajat će oko 160.000 stručnjaka. "Uz umjereno povećanje (2,5 posto BDP-a) moglo bi biti oko 460.000 nepopunjenih radnih mjesta, a uz značajan porast (3 posto) čak do 760.000", navode autori studije Guido Hertel i Nils Kuhlwein. Posebno nedostaju stručnjaci za umjetnu inteligenciju i big data analizu.
Odakle će doći radna snaga?
Proizvođači oružja, radarske tehnologije ili prijenosnih sustava za borbena vozila ne traže samo nove zaposlenike, već i proizvodne lokacije za očekivani priljev narudžbi.
Logično je posegnuti za sektorima koji su u krizi.
"Profitiramo od problema automobilske industrije", kaže direktor Hensoldta Oliver Dörre u intervjuu za Reuters. Ova bavarska tvrtka proizvodi visokoučinkovite radare koji se, primjerice, koriste u Ukrajini za protuzračnu obranu. Jedan od Hensoldtovih sustava može otkriti čak i stealth bombardere poput američkog F-35, izrađene od materijala koji ih čine gotovo nevidljivima za radar (takozvanom "stealth" tehnologijom).
Hensoldt već pregovara s automobilskim dobavljačima Continentalom i Boschom o preuzimanju njihovih radnika, potvrđuje Dörre.
U istočnonjemačkom Görlitzu, na granici s Poljskom, koncern za proizvodnju naoružanja KNDS preuzima tvornicu proizvođača vlakova Alstom, koja je trebala biti zatvorena 2026. KNDS planira preuzeti polovicu od 700 radnika. U bivšoj tvornici vlakova proizvodit će se dijelovi i moduli za tenkove Leopard 2, Puma i Boxer, a proizvodnja bi trebala započeti 2025. godine.
Konkurentski Rheinmetall također se oslanja na radnike iz drugih sektora: bivši stručnjak za specijalne komponente u naftnoj industriji sada proizvodi cijevi za tenkove u Rheinmetallovoj tvornici u sjevernoj Njemačkoj, dok bivša kozmetičarka lakira tenkovske granate.
Koliko je lak prijelaz u vojnu industriju?
Prelazak iz civilne u vojnu industriju nije uvijek jednostavan, objašnjava Eva Brückner u intervjuu za Deutsche Welle.
"To je moguće samo za određene pozicije i stručne specijalizacije", kaže ova konzultantica specijalizirana za sigurnosnu i vojnu industriju.
"Radnik na proizvodnoj liniji u VW-u može pronaći posao u nekim tvrtkama za proizvodnju naoružanja. Također, razvojni inženjer može prijeći u vojnu industriju nakon određenog razdoblja prilagodbe."
No to nije moguće kod svih zanimanja, poput specijalista za prodaju ili nabavu, upozorava Brückner.
Hans Christoph Atzpodien, glavni direktor Saveza sigurnosne i vojne industrije, ističe da je u mnogim tvrtkama za proizvodnju naoružanja obvezna sigurnosna provjera zaposlenika – što može potrajati. "Trenutne procedure za odobravanje ovih dozvola nisu dovoljno brze kako bi omogućile brzu prilagodbu zaposlenika", kaže za DW.
U toj proceduri veliku ulogu igra tzv. lista država. Naime, njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova ima popis zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik. Na njemu su Afganistan, Kina, Vijetnam, Irak, Iran, Sirija, Rusija i bivše sovjetske republike. Već dulji boravak u jednoj od tih zemalja može biti prepreka za zapošljavanje u vojnoj industriji.
Dolaze li američki stručnjaci u Europu?
Europa neće moći brzo pronaći dovoljno stručne radne snage i menadžera za potrebe vojne industrije. No, tu bi pomoć mogla doći iz SAD-a, kaže Eva Brückner. I objašnjava: "Trump je najavio rezanje izdataka u istraživačkim institutima i sveučilištima, što otvara priliku za Europu."
SAD je dosad s elitnim sveučilištima i velikim izdacima za istraživanja privlačio vrhunske stručnjake iz cijelog svijeta. "Ali ako se ta sredstva smanje, Europa može reći: 'Mi ćemo biti motor inovacija i privući talentirane ljude'", smatra Eva Brückner.
Ona kaže da već dobiva upite iz SAD-a – neki stručnjaci nisu dobili produženje zelene karte, dok drugi osjećaju da više nisu cijenjeni u SAD-u. "Mnogi se pitaju žele li podržavati novi američki politički i geopolitički smjer. To je velika prilika za Europu i trebala bi je iskoristiti", ističe Brückner.
Koji profili još nedostaju?
Prema njezinom mišljenju, vojna industrija mora pronaći nove načine za privlačenje radne snage. Ona, među ostalim, smatra da bi više žena na vodećim pozicijama u industriji kojom dominiraju bivši vojni časnici moglo donijeti pozitivne promjene.
A Nils Kuhlwein iz konzultantske tvrtke Kearney upozorava da digitalizacija mijenja profil traženih radnika. I objašnjava:
"Stručnjaci za IT, umjetnu inteligenciju i big data analitiku su izuzetno traženi, ali ih nema dovoljno."
Eva Brückner ističe da će tvrtke u budućnosti morati poduzeti još nešto kako bi privukle potrebne stručnjake:
"Sigurna sam da će morati povećati ponuđene plaće kako bi bili konkurentni na tržištu rada."
Fotografija: Philipp Schulze/dpa/picture
