Ovaj softver je, čini se, svemoguć: goleme količine podataka povezuju se nevjerojatnom brzinom. Potrebno je samo nekoliko sekundi da se policijska znatiželja u potpunosti zadovolji: ime, dob, adresa, novčane kazne, prethodne kaznene prijave. U kombinaciji s podacima iz mobilnih telefona i sadržajem skeniranih sadržaja na društvenim mrežama, moguće je u tren oka izraditi profile bilo koje osobe, piše Deutsche Welle.
Uz pomoć umjetne inteligencije (UI) moguće je ući u potpuno nove dimenzije pretrage. Nadzirni program američke tehnološke tvrtke Palantir snove policije i tajnih službi čini stvarnima. U tri od 16 njemačkih saveznih pokrajina to je već stvarnost: Bavarska, Hessen i Sjeverna Rajna-Vestfalija. To predstavlja velik problem iz perspektive zaštitnika privatnosti i organizacija za ljudska prava: jer osim osumnjičenih osoba, pogođeni pretragom mogu biti i nedužni građani.
Ustavne tužbe protiv Bavarske i Hessena
Neprofitna Organizacija za građanske slobode (GFF) želi spriječiti takve slučajeve, ali se i načelno protivi upotrebi programa poput Palantira. Zato je podnijela ustavnu tužbu protiv masovne obrade podataka u Bavarskoj. „Već i onaj tko podnese prijavu, postane žrtva kaznenog djela ili se jednostavno nađe na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme, može zbog softvera postati meta“, kritizira pravnica GFF-a Franziska Görlitz.
Iz perspektive ove berlinske organizacije, neograničena obrada podataka krši temeljno pravo na informacijsko samoodređenje te tajnost komunikacija zajamčenu njemačkim ustavom.
Osobe koje se putem tzv. data mining (rudarenja podataka) nađu na radaru policije o tome ne saznaju ništa. Prema važećem zakonodavstvu, policija u Bavarskoj smije koristiti Palantir čak i kada ne postoji konkretna opasnost. Time se međutim zanemaruju standardi koji se od 2023. primjenjuju u Hessenu nakon uspješne ustavne tužbe GFF-a.
O sličnoj tužbi protiv Sjeverne Rajne-Vestfalije, gdje vlasti također koriste Palantir, Savezni ustavni sud još nije donio odluku.
Chaos Computer Club smatra softver netransparentnim
Ustavnoj tužbi protiv Bavarske pridružio se i Chaos Computer Club (CCC). Njegova glasnogovornica Constanze Kurz govori o „Palantirovom obrascu potrage“. Pritom policija povezuje odvojeno pohranjene podatke u vrlo različite svrhe.
„Ako zbog ničeg drugog onda zbog ovoga automatizirana masovna analiza ne smije postati svakodnevica u policijskom radu. Ali objedinjeni podaci završavaju i u namjerno netransparentnom softveru američke tvrtke Palantir, o kojoj policija postaje dugoročno ovisna“, kritizira Kurz. Oba su ta aspekta jasni razlozi za isključenje Palantira iz uporabe.
U Bavarskoj se softver kontroverznog američkog milijardera Petera Thiela koristi od 2024., dok se u Hessenu koristi još od 2017. Ovaj poduzetnik njemačkih korijena ima reputaciju osobe s autoritarnim ciljevima te njeguje bliske veze s predsjednikom Donaldom Trumpom i njegovim političkim krugovima. Američke tajne službe i vojska već dugo koriste Palantirov program, koji se u SAD-u naziva „Gotham“.
Prema izvješću, američka tvrtka dobila je neograničen pristup podatkovnim bazama bavarske policije kako bi povezala sustave. Izvorni računalni kod navodno se nalazi na serverima u Njemačkoj. No, nema jamstva da kopije nisu završile u SAD-u. „Mora se jednostavno imati povjerenja", citiraju tri medijska izvora jednog dužnosnika.
Savezna vlada: Digitalna politika je politika moći
Očita i sve veća ovisnost o stranim tehnološkim divovima poput Palantira uopće ne odgovara ambicijama Njemačke. Čini se da su toga svjesne i vladajuće stranke Unije (CDU/CSU) i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD). „Digitalna politika je politika moći“, stoji u njihovu koalicijskom sporazumu.
U njemu su definirani ambiciozni ciljevi: „Želimo digitalno suverenu Njemačku. Za to ćemo smanjiti digitalne ovisnosti tako da razvijamo ključne tehnologije, osiguramo standarde, zaštitimo i proširimo digitalne infrastrukture. Stvaramo europski integrirane i otporne lance vrijednosti za ključne industrije – od sirovina preko čipova do hardvera i softvera.“
Unatoč tomu, ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (Kršćansko-socijalna unija CSU), odgovoran za unutarnju sigurnost, očito ostavlja otvorena vrata, jer za sada izričito ne isključuje mogućnost kupnje Palantirovog softvera i za Savezni kriminalistički ured (BKA) i Saveznu policiju. Njegova prethodnica Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD), s druge strane, zabranila je uporabu tih programa 2023. godine.
Izvješća medija da ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt razmatra korištenje softvera u saveznim sigurnosnim tijelima, Zeleni su komentirali odbacivanjem: „Očito on vidi sebe kao lobista jednog vrlo kontroverznog američkog poduzeća“, rekao je zastupnik zelenih Konstantin von Notz za časopis Stern.
Predsjednik Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) Holger Münch nada se da će što prije dobiti softver usporediv s Palantirovim: „Taj sustav nam očajnički treba“, rekao je za Frankfurter Rundschau. S obzirom na geopolitički razvoj, ipak bi mu draže bilo njemačko ili europsko rješenje problema. „Ne smijemo postati ovisni o partnerima za koje ne znamo kako će se prema nama ponašati sutra ili prekosutra“, naglasio je Münch.
Da organizacija za građanske slobode (GFF) uživa snažnu podršku u svojoj ustavnoj tužbi protiv uporabe Palantira, pokazuje pogled na platformu za online peticije Campact: apel upućen politici da se zabrani softver u Njemačkoj, potpisalo je u roku od tjedan dana gotovo 264.000 ljudi.
