Unutar toga, najveću financijsku težinu imaju božićnice i regresi, nagrade za dobre rezultate rada te topli obrok.
Do 2019. godine, ukupna godišnja vrijednost svih neoporezivih radničkih naknada nije prelazila 6 milijardi kuna, ali već lani je dostigla iznos od 8,6 milijardi kuna.
Ove bi godine te radničke naknade mogle preskočiti devet milijardi kuna, ali i dalje je to četiri puta manje nego što bi svaki zaposleni radnik u Hrvatskoj mogao dobiti kada bi poslodavci iskoristili maksimalno dopuštene limite naknada na koje se ne plaćaju porezi i doprinosi.
Upravo su te naknade novi oblik državnih poticaja poslodavcima da povećaju primanja radnika. Do kraja prosinca očekuje se pojačana isplata božićnica te bonusa za dobre rezultate.
Božićnice i regres dosad je dobilo oko 960 tisuća zaposlenih, u prosjeku svaki po 1800 kuna, a prema odluci države poslodavci za ovu godinu mogu za tu namjenu svakom radniku neoporezivo isplatiti 5000 kuna.
Slično je i s bonusima, njih je dobilo 880 tisuća zaposlenih u prosjeku svaki po 3300 kuna, a mogli bi dobiti 7500 kuna. Dosad je isplaćeno 2,96 milijardi kuna bonusa i 1,75 milijardi kuna božićnice i regresa dok je lani za te dvije grupe naknada isplaćeno po tri milijarde kuna.
Na treće mjesto po financijskoj težini izbila je naknada za topli obrok, koju je ove godine dobilo oko 780 tisuća zaposlenih, i to svaki po 300 kuna mjesečno.
Naknadu za topli obrok zasad, po podacima koje smo dobili iz Porezne uprave, dobiva svaki drugi zaposleni koji uglavnom za taj novac sami kupuju gablece
