Rekordan broj zaposlenih, decentralizacija prihoda te iznimna popularnost hrvatskih igara na globalnoj sceni trendovi su koji su obilježili hrvatsku industriju videoigara u 2023. godini.
Najnovije istraživanje Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, provedeno u suradnji s A1 Hrvatska, pokazalo je kako je protekle godine u realizaciji popularnih gejming naslova sudjelovalo čak 532 zaposlenih, najviše do sada. Osim toga, u usporedbi s 2019. udvostručio se broj poduzeća s više od deset zaposlenika, a po prvi puta deset najvećih gejming tvrtki nije generiralo većinu prihoda nacionalne industrije.
Istraživanje je otkrilo i kako hrvatske igre uživaju iznimnu popularnost na globalnoj razini. Naime, one su među igračima koji koriste platformu Steam bile čak tri puta zastupljenije nego naslovi proizvođača iz drugih zemalja. Pored toga, zanimljiv je i podatak kako je 68 posto nacionalnih proizvođača u procesu razvoja videoigara koristilo umjetnu inteligenciju, što upućuje na činjenicu kako se sve više studija za ubrzanje razvoja, poboljšanje kreativnih procesa te optimizaciju produkcije igara oslanja na ovu tehnologiju.
„Podaci pokazuju kako je hrvatska gejming industrija u protekloj godini doživjela procvat i postala prepoznatljiva na svjetskoj sceni. Trenutno se u Hrvatskoj razvija preko 150 videoigara što je rezultat kreativnosti profesionalaca, ali i kontinuiranog rada i ulaganja u tehnološke inovacije. Posebno nas raduje činjenica da se tržište ravnomjerno razvija i raspodjeljuje među većim brojem gejming studija, jer to doprinosi dugoročno održivom rastu industrije. Osim toga, ključan je podatak da je čak 23 posto studija odustalo od financijskih prilika koje bi imale potencijalno štetan utjecaj na igrače, kao što su kockarski mehanizmi i nepošteno reklamiranje. Znak je to visoke razine profesionalnosti i etičnosti koji su iznimno važni preduvjeti kvalitetnog razvoja i budućnosti nacionalne industrije proizvodnje videoigara“, istaknuo je Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara i direktor Gamechuck studija.
U rastu nacionalne industrije videoigara iznimno je važna i podrška institucija. Zakonom o audiovizualnim djelatnostima iz 2018. godine proizvodnja videoigara definirana je kao audiovizualna djelatnost čime je stvoren pravni okvir za njen daljnji razvoj. Ministarstvo kulture i HAVC od tada su pružili preko milijun eura poticaja hrvatskoj gejming industriji, a preko milijun eura investicija stiglo je iz fonda Kreativne Europe.
„Kada smo u A1 Hrvatska prije osam godina krenuli razvijati projekte i pružati podršku domaćoj gejming sceni, radilo se o industriji koja je bila u svojevrsnim začecima. Iznimno smo ponosni što smo prepoznali njen potencijal i pridonijeli njenom razvoju u globalnog igrača. Biti dio te priče predstavlja nam više od poslovnog uspjeha, jer smo od samog početka težili postizanju idealne sinergije između inovacije i sigurnosti u gejmingu. Zato naši prepoznatljivi projekti poput A1 Adria League, A1 Student eChallengea i platforme #BoljiOnline nisu samo središta inovacije, zabave i edukacije, već su postali ključni u izgradnji sigurnijeg i kreativnijeg online svijeta. O njihovoj iznimnoj popularnosti svjedoči i činjenica da se za sudjelovanje u 14. sezoni A1 Adria League prijavio rekordan broj natjecatelja, njih više od 3500. Stoga, nastavljamo i dalje osnaživati domaću gejming industriju i zajednicu te zajedno graditi budućnost koja nadilazi granice zabave i pridonosi stvaranju digitalnog svijeta koji inspirira, povezuje i osnažuje“, poručila je Diana Svalina, viša specijalistica za marketinške komunikacije i evente, A1 Hrvatska.
