Više od 80 posto mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, u prosjeku 3,5 sata dnevno. Društvene mreže su vrlo popularne, ali brojne studije pokazuju da se rizici za psihička opterećenja povećavaju kod intenzivne upotrebe – naročito kod djece i adolescenata.
Međutim, prijedlog političara iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) Hendrika Streecka da se strogo definira starosna granica za korištenje društvenih mreža naišao je na protivljenje. Tako je, na primjer, potpredsjednik Saveza za zaštitu djece Joachim Thürk odbacio takve paušalne mjere. I djeca imaju pravo na digitalni svijet, rekao je Thürk.
Leopoldina traži bolju regulaciju društvenih mreža
Sredinom kolovoza, Nacionalna akademija znanosti Leopoldina objavila je dokument u kojem se od politike hitno traži veća zaštita mladih kroz strožu regulaciju društvenih mreža.
Dokument sadrži prijedlog da se brzo i konkretno provede strategija zaštite za sve društvene mreže, uključujući i aplikacije za razmjenu poruka. Preporuka glasi: „Bez naloga na društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina – u tom uzrastu su oni time psihološki i socijalno preopterećeni“, rekao je informatičar Johannes Buchmann prilikom predstavljanja dokumenta.
Porast ovisnosti o društvenim mrežama
Od 13. godine života korištenje društvenih mreža trebalo bi se odvijati uz roditeljski nadzor. Ali politika bi morala uvesti zaštitne mjere za sve mlađe od 18 godina, zahtijeva Buchmann: „Starosno prilagođen dizajn društvenih mreža uključuje zabranu personaliziranog oglašavanja i kreiranja korisničkih profila.“
Posebno ovisničke funkcije poput serverskog pusha ili push-notifikacija (obavijesti koje se automatski šalju korisniku) i beskonačnog skrolanja treba ograničiti, traži Leopoldina. Znanost u tome vidi akutnu opasnost za mlade. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i njemačke zdravstvene osiguravateljske kuće DAK pokazuju da raste ovisnost od korištenja, pogotovo među adolescentima.
Sve mlađa djeca koriste društvene mreže
Zabrinjavajuće je i to što sve mlađa djeca koriste društvene mreže, objašnjava autorica i dječja psihologinja Silvia Schneider: „U posljednjem izvještaju, koji je upravo objavljen, već 10 posto djece uzrasta od 6 do 7 godina koristi TikTok, 50 posto djece od 10 do 11 godina, i 71 posto djece od 12 do 13 godina. I to usprkos činjenici da sami operateri navode minimalnu starost od 13 godina.“ Istovremeno raste i vrijeme koje se provodi na društvenim mrežama, kaže ona.
Problem je što je ova starosna grupa posebno podložna utjecajima, napominje Schneider. Intenzivno i ovisničko korištenje društvenih mreža povezano je s brojnim psihičkim problemima i opterećenjima. Najčešće se istražuju depresije i anksioznost. Poznato je i da društvene mreže uzrokuju poremećaje spavanja. Dobro su istraženi i problemi s izgledom i poremećaji ishrane kod mladih djevojaka – i tu postoje jasne veze.
Medijska pismenost prilagođena uzrastu
Sve ovo je poznato – i operaterima društvenih mreža. Analize podataka stalno i vrlo jasno pokazuju povezanost između intenzivne upotrebe društvenih mreža i narušenog psihičkog zdravlja. Zato stručni tim Leopoldine preporučuje da se „u školama do 10. razreda ne upotrebljavaju privatni pametni telefoni".
Pritom bi sva djeca i adolescenti trebali biti obučeni za korištenje društvenih mreža na način prilagođen uzrastu, kako bi, na primjer, mogli prepoznati lažne informacije (tzv. fake news). Za to je potrebno i ciljano obrazovanje nastavnog i pedagoškog osoblja. Plan obrazovanja koji bi već djecu u vrtiću pripremio za sadržaje na društvenim mrežama još ne postoji.
Leopoldina zahtijeva od politike jasna pravila
Leopoldina preporučuje da država preuzme aktivnu ulogu u zaštiti djece i mladih. Za sada se procjena rizika i odgovornost za zaštitne mjere uglavnom prepušta operaterima, navodi tim Leopoldine.
Poslovni model društvenih mreža je da privuku pažnju korisnika i pretvore je u profit. Zato se korisnike pokušava maksimalno zadržati na mreži, i ciljano se uspostavljaju ovisničke strukture. Zbog toga politika mora propisati jasna pravila i efikasne kontrole platformi, tvrde stručnjaci.
Na primjer, Australija dozvoljava korištenje društvenih mreža tek od 16. godine starosti radi zaštite djece od nasilja, cyber-maltretiranja (mobinga) i sadržaja koji izazivaju ovisnost. I na razini Europske unije (EU) više zemalja vrši pritisak po pitanju kontrole starosti – poput Danske.
Informatičar Buchmann objašnjava da se poštovanje starosnih granica može provjeravati neovisno i pouzdano: „Ne kao sada – kliknem ‘Već imam 16’. Već se tu radi o tehničkoj primjeni. To će biti moguće uz uvođenje European Digital Identity Walleta, koji bi se trebalo koristiti u svim članicama EU-a od kraja 2026. godine."
Dodatna istraživanja o utjecaju društvenih mreža
Također, cijelo društvo treba biti informirano o rizicima i koristima društvenih mreža kroz široku kampanju. Na kraju, potrebna su dodatna istraživanja o posljedicama sporne upotrebe društvenih mreža, kao i o učinkovitosti zaštitnih mjera, naglašava psihologinja Silvia Schneider: „Imamo tehnologiju koja se masovno i izuzetno brzo razvija." Za to je potrebno više znanja i podataka o utjecaju društvenih mreža na djecu i adolescente – dakle na ljude u posebno osjetljivoj fazi života.
