Umjetna inteligencija svoju primjenu pronalazi i u hrvatskom zdravstvu, a zagrebački Dom zdravlja Centar zasad je jedina javna zdravstvena ustanova u gradu koja je partner na projektu „AI4Health.Cro”. Spomenuti projekt pokrenut je radi pružanja informacija svim dionicima o sigurnom testiranju AI tehnologija u zdravstvu, za dobrobit pacijenata i liječnika.
Ravnatelj DZ Zagreb Centar Ino Protrka smatra da će umjetna inteligencija unaprijediti rad liječnika tako što će im omogućit da više vremena posvete pacijentima i njihovim potrebama.
„Umjetnu inteligenciju smatram kao veliku pomoć liječnicima, ali ne i kao konkurenciju. Ideja je bila da, na primjer, rasteretimo radiologe daktilografije ne bi li tako oslobodili više termina. Nalaz CT-a ili ultrazvuka zna biti stranica i pol do dvije teksta. Unatoč brzom tipkanju potrebno je neko vrijemo da se to napiše, a moglo bi se iskoristiti za nešto korisnije”, izjavio je u razgovoru za Hinu.
Nema bojazni za gubitak posla
Protrka smatra da nema bojazni za gubitkom poslova u zdravstvenom sustavu zbog umjetne inteligencije.
„Čak i administratori uvijek imaju nešto raditi. Umjesto da sjede na pultu i upisuju pacijente, oni bi mogli pripremiti pacijente za preglede. Recimo, samo za skidanje, oblačenje, brisanje i sl., liječnik izgubi 10 minuta po pacijentu”, dodao je.
Ravnatelj DZ-a Centar ističe da umjetna inteligencija može ukazati liječniku na nešto bi mu možda promaknulo prilikom očitavanja nalaza. Međutim, ona ne može zamijeniti potrebu pacijenta za osobnim kontaktom sa svojim liječnikom, s kojim mogu otvoreno razgovarati o svim nedoumicama koje imaju.
„Osim osobnog kontakta, tu je i pitanje pravne odgovornosti. Umjetna inteligencija može izvrsno očitati nalaze mamografije. Međutim, nakon 1000 nalaza može jednom i nešto krivo očitati. Što onda? Je li kriva, softverska firma ili možda država koja je otkupila softver?”, kazao je Protrka objašnjavajući zašto će liječnici i dalje imati vrlo važnu ulogu.
Pretvarač govora u tekst kao pomoć radiolozima
Kako bi oslobodili radiologe tipkanja, u DZ-u Centar, točnije na lokaciji u Ulici Josipa Runjanina, koriste napredni „speach to text” program, koji s velikom točnošću transkribira govore, tako da liječniku preostaju minimalne korekcije.
„Vidjeli smo da je u medicini, prvenstveno u radiologiji, mjesto gdje se može početi koristi takav tip sustava. Način na koji je radiolog radio da sada i način na koji radi nakon dolaska novog sustava za njega je skoro pa identičan, samo što je puno brži”, izjavio je Marko Poljak, izvršni direktor u Newton Technologies Adria.
To je tvrtka koja je izradila program Newton Dictate i koja je također partner na projektu „AI4Health.Cro”
„Kod osobe koji prvi put uzme naš sustav u ruke, proces rada se ubrza za 50 posto, s tim da taj postotak ide puno više kako se osoba educira ili radi sa sustavom”, naglasio je Poljak
Premda „speach to text” nije ništa revolucionarno, dodaje, najveći je izazov bio kreirati program koji je usmjeren na liječnika i specijaliziran tako da može lako prepoznati medicinske termine.
"Što se tiče ostalih struka, mi imamo korisnike u segmentu pravosuđa, od javnih bilježnika, sudskih tumača, privatnih odvjetničkih praksi, te u medijima gdje je platforma „Beey” fokusirana na velike količine podataka, zvučnih i video snimki, koje trebaju biti transkribirane”, rekao je Poljak.
Medicinski tablet za kućne posjete
Dom zdravlja u Sigetu, koji je u ingerenciji Doma zdravlja Centar, može se pohvaliti s dva MESI tableta. Riječ je o prijenosom uređaju koji se primjenjuje kod kućnih posjeta teško pokretnim pacijentima.
„To je prvi certificirani medicinski tablet u svijetu. Slovenci su ga napravili i neprestano ga usavršavaju, a namjena mu je bila što veća dostupnost izvan bolničke zdravstvene skrbi”, istaknula je medicinska sestra u Sigetu Anita Slunjski.
Pomoću uređaja koji stane u torbu može se napravit EKG srca, spirometrija (metoda koja se koristi u dijagnostici bolesti dišnih putova) AB indeks (eng., ankle-brachial indeks) koji prati stanje perifernih krvnih žila i drugi vitalni parametri.
„Nalaz u realnom vremenu mogu dobiti više liječnika, i to u različitim ustanovama. Ono na čemu još moramo raditi je integracija s našim informatičkim programom gdje rade liječnici obiteljske medicine”, dodala je.
Međutim, problem je što DZ Centar raspolaže sa samo dva takva uređaja, a patronažnih sestri ima 52.
„Kad sam svojoj kolegici kad je da će ići na edukaciju za MESI-ja bila je u šoku, a sad mi ga ne da”, rekla je Slunjski uz smijeh.
Digitalna asistentica za kardiovaskularne pacijente
Partner na projektu „AI4Health.Cro je i Klinika Magdalena koja koristi digitalnu asistenticu "Megi". Riječ je 'chatbotu' koji za kardiovaskularne pacijente prati faktore rizika kao što su visoki krvni tlak, kolesterol, tjelesna masa te upozorava pacijente kada dolazi do promjena u njihovu zdravlju.
"Čak 70 posto pacijenta unutar godine dana prestane pravilno uzimati terapiju i slijediti liječničke savjete, stoga smo prepoznali potrebu za asistenticu kao što je 'Megi' koja prati oko 2500 pacijenata u 6 ustanova", rekla je pomoćnica ravnatelja Klinike Magdalena Nina Šesto tijekom predstavljanja "male AI klinike" u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici sredinom travnja.
Međutim, kako su za uređaje ili programe sa umjetnom inteligencijom, potrebna znatna financijska sredstva, ravnatelj DZ-a Zagreb Centra rješenje vidi u europskom natječaju u sklopu kojega su domovima zdravlja namijenjena sredstva za opremanje primarne zdravstvene zaštite.
„U prosincu ove godine završavaju prijave, vrijednost je 50 milijuna eura za domove zdravlja u Hrvatskoj, a čak 85 posto sredstava je bespovratno. Što se tiče opreme, uvijek se više ulagalo više u bolnice” rekao je Protrka.
Osim što može liječnicima ubrzati njihov rad, umjetna inteligencije može i ubrzati liste čekanja, jedan od dugogodišnjih problema u hrvatskom zdravstvu, smatra ravnatelj DZ-a Zagreb Centar.
"Svoje sam pacijente za magnetsku rezonancu slao u Pakrac gdje je lista čekanja 14 dana, a u Zagrebu oko godinu i pol. Radi se o 100 kilometara udaljenosti, nije tako daleko. Međutim, ne stigne liječnik za svakog pacijenta gledati gdje bi mogao obaviti pregled. To umjetna inteligencije može riješiti, samo se treba umrežiti", napomenuo je Protrka.
