"Tijekom javne rasprave smo dobili dosta upita, mišljenja i zahtjeva i onda smo odlučili da za tri mjeseca pomaknemo primjenu, prvenstveno zbog toga da oni koji su trenutno u postupku odobravanja kredita mogu završiti svoje postupke ocjene kreditne sposobnosti, a s druge strane da banke mogu prilagoditi svoje IT sustave i obrade podataka, tako da se od 1. srpnja počne efikasnije primjenjivati ta mjera", izjavio je Vujčić nakon učeničke debate u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), održane u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna novca.
HNB je jučer donio odluku o ograničenju kriterija kreditiranja potrošača prema kojoj omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (DSTI) ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, a omjer iznosa kredita potrošaču i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) ne smije biti veći od 90 posto.
Osim toga, ročnost stambenih i nestambenih kredita potrošačima koji su osigurani nekretninom ograničuje se na trideset, a ostalih nestambenih kredita na deset godina.
Mjerama su obuhvaćene i dopuštene iznimke, pa će banke i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih ograničenja, kao i 20 posto kredita potrošačima mimo LTV ograničenja. Pri odobravanju stambenih kredita iznimke se u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe, s ciljem ublažavanja mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama.
Pooštravanje uvjeta kreditiranja najavljeno je siječnju. Prvotno je bilo najavljeno da će na snagu stupiti od 1. travnja ove godine, no to će se ipak dogoditi 1. srpnja.
Cilj i smanjiti potražnju, pogotovo za gotovinskim kreditima
Vujčić je kazao da se očekuje da će ove makroprudencijalne mjere utjecati na to da oni koji uzimaju kredite budu u povoljnijoj situaciji i mogu ih servisirati pogoršaju li se ekonomski uvjeti. Namjera je i da se smanji potražnja, prvenstveno gotovinskih kredita, jer njihov rast utječe i na rast inflacije.
"Agregatna potražnja je snažno rasla tijekom 2024. godine i želimo da se ona postupno smanji", izjavio je Vujčić.
Rekao je i da je vidljiv trend rasta nenaplativih kredita, u segmentu gotovinskih nenamjenskih. Naplativost "mladih" kredita, uzetih prije godinu do dvije dana, počela se lagano pogoršavati, to još nije nešto zabrinjavajuće, no trend je uočen, rekao je.
Upitan otežava li se ovako građanima da dođu do svojih nekretnina, Vujčić je kazao da se želi napraviti okružje da oni koji kupuju nekretnine ulazeći u kredite budu sigurni da će kroz 20 ili 30 godina moći te kredite otplaćivati.
"Ako je dugovno opterećenje preveliko u odnosu na dohodak, to dovodi u pitanje sposobnost servisiranja duga kroz 20 ili 30 godina. Ono što se danas čini da je u redu, ne znači da će za pet ili deset godina biti tako i zato moramo imati uvjete kreditiranja koji osiguravaju da se ti krediti ne počnu ′kvariti′ i da imamo više nenaplativih kredita", izjavio je Vujčić.
