Najnovije procjene inflacije objavili su hrvatski i slovenski statistički uredi za listopad 2024. Dok je inflacija u Sloveniji uglavnom zamrla, ostala nepromijenjena na godišnjoj razini i smanjena za 0,5% mjesečno, u Hrvatskoj se događa suprotno. Dok je u Hrvatskoj vidljiv trend sve niže inflacije, treba uzeti u obzir učinak visoke baze. Čak i kad se to uzme u obzir, hrvatska je inflacija u listopadu porasla 2,2% na godišnjoj razini, odnosno 1,1% mjesečno.
Hrvatska
Počevši od Hrvatske, čini se da priča o inflaciji još nije gotova, iako se čini da je “na izmaku”. Dok je inflacija u EU uglavnom zamrla, Hrvatskoj još uvijek predstavlja probleme. U listopadu je rast CPI-a iznosio 1,1% mjesečno, odnosno 2,2% na godišnjoj razini.
Promatrajući to dalje, na godišnjoj razini usluge bilježe više cijene za 5,1%, hrana, piće i duhan za 4,6%, neprehrambena industrijska roba bez energenata za 0,6%, dok su cijene u energetici niže za 4,6% YoY. Na mjesečnoj su razini najviše porasle cijene neprehrambenih industrijskih proizvoda bez energenata, 2,7%, zatim Energije 1,4%, Hrane, pića i duhana 1%, dok su usluge pale 0,5%, pišu analitičari Intercapitala.
Imajući sve ovo u vidu, potrebno je istaknuti nekoliko stvari: Troškovi energije ne samo da su se stabilizirali, već su se uvelike smanjili, trend koji je vidljiv već mjesecima. Rast usluga je bio i očekivan jer se listopad smatra dijelom turističke posezone, a s obzirom na loše vrijeme koje je u Hrvatskoj zabilježeno u rujnu, za očekivati je da su se neke rezervacije prebacile na listopad, što je dovelo do poskupljenja. Cijene hrane, pića i duhana također su porasle, potaknute osobnom potrošnjom u Hrvatskoj, ali i priljevom stranih turista, koji tradicionalno dovode do veće potražnje u ovom razdoblju za ovim proizvodima.
Na mjesečnoj razini situacija je nestabilnija i kao takva ne daje jasnu naznaku što se događa. Jedno je ipak jasno – inflacija je u Hrvatskoj i dalje prilično nestabilna, posebice u prehrambenim i uslužnim djelatnostima. Smanjenje se može očekivati u nadolazećim mjesecima na izmaku sezone, iako bi s nadolazećim zimskim praznicima osobna potrošnja trebala brzo porasti.
Slovenija
Za Sloveniju se čini kao da je na drugom planetu u usporedbi s Hrvatskom, barem kada je u pitanju stopa inflacije. Razlike u stopi inflacije mogle bi se pripisati razlici u gospodarstvu. Na primjer, Hrvatska ima daleko veću turističku industriju, koja je definitivno pokretala inflaciju, dok je slovensko gospodarstvo više diverzificirano u različite sektore u kojima je inflacija uglavnom zaustavljena, poput industrije. Kao takva, zemlja nije zabilježila godišnji rast CPI-a u listopadu, dok je na mjesečnoj osnovi CPI pao za 0,5%.
Promatrajući pobliže komponente CPI-ja, cijene usluga porasle su za 3,2% na godišnjoj razini, dok su cijene roba pale za 1,6%. Unutar robe, dugotrajna roba pojeftinila je za 2,6 posto, trajna roba za 1,2 posto, a polutrajna roba zabilježila je rast cijena od 2,1 posto.
Nadalje, prema SURS-u, najveći utjecaj na inflaciju, odnosno 1,3 postotna boda, imale su niže cijene za 8,6 posto u skupini stanovanje, voda, struja, plin i druga goriva, pri čemu je cijena električne energije pojeftinila za gotovo 23 posto, a zatim u grupni prijevoz (-3,1% na godišnjoj razini), što je dovelo do 0,5 p.p. niža inflacija. S druge strane, cijene alkoholnih pića i duhana porasle su za 5%, rekreacija i kultura za 3,3%, a hrana i bezalkoholna pića za 1,4%, svaki s 0,3 p.p. na godišnju inflaciju.
Zavod za statistiku je također primijetio da je došlo do promjene u načinu obračuna mrežarine za električnu energiju, što je dovelo do 9,3% nižih cijena u odnosu na mjesec listopada, što je doprinijelo – 0,3 p.p. na ukupnu inflaciju. Nadalje, cijene aranžmana smanjene su za 6,4%, čime je inflacija smanjena za još 0,3 boda. Još -0,1 p.p. ukupnoj inflaciji dodale su niže cijene smještaja (za -4,4% mjesečno), stvarne najamnine koje plaćaju najmoprimci (-2,7%) i motorna goriva (-2,3%).
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena u EU
Kratkim pregledom harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) godišnja stopa rasta za Sloveniju i dalje je bila 0%, dok je na mjesečnoj razini iznosila -0,3%. Za Hrvatsku je pak stopa rasta na godišnjoj razini bila 3,5 posto, dok je na mjesečnoj razini iznosila 0,8 posto.
U usporedbi s ostatkom EU-a, Hrvatska je zabilježila 3. najveću inflaciju (izjednačena sa Slovačkom), iza Belgije s rastom od 4,7% na godišnjoj razini i Estonije s rastom od 4,5%. Ukupna inflacija u eurozoni iznosila je 2%.
U međuvremenu, na mjesečnoj razini Hrvatska je izjednačena na 1. mjestu s Estonijom i Finskom, a sve 3 zabilježile su mjesečnu inflaciju od 0,8%. To je iznad prosjeka eurozone od 0,3%.
